Prema jednom novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Heredity mladunci morskih pasa rođeni od majki djevica mogu ostati na životu duže vrijeme. Studija pokazuje po prvi put da neka djevičanska rođenja u morskih pasa mogu rezultirati održivim potomcima.
Genetska analiza provedena od strane znanstvenika sa Field Museum-a i u kolaboraciji sa brojnim drugim kolegama, potvrdila je prvi poznati slučaj preživljavanja mladunčadi morskog psa a da su isti rođeni od majke djevice. Dvije ženke vrste Chiloscyllium plagiosum, rođene na taj način, sada imaju preko pet godina. Ranije istraživanje je pokazalo da je moguća reprodukcija bez pomoći muške sperme - fenomen inače zvan partenogeneza - u još dvije vrste morskih pasa ali mladi u tim slučajevima nisu preživjeli. Dr. Kevin Feldheim, upravitelj Pritzker Laboratorija za Molekularnu sistematiku i evoluciju na Field Museum-u, analizirao je genetski materijal morskih pasa kako bi sa sigurnošću mogao izostaviti učestvovanje mužjaka u reprodukciji.
"Pregled visoko promjenjivih regija genoma dokazao je kako novorođeni morski psi u pitanju nemaju oca", rekao je Feldheim. "Ovi rezultati su izvanredni zbog toga što nam govore da neke ženke morskih pasa mogu začeti i roditi mladunce a da se nikad nisu parile sa mužjakom. Usporedili smo nekolicinu regija genoma između dvoje mladih morskih pasa i njihove majke. Pokazalo se kako je čitavi genetski materijal u oba mladunca proizašao od majke, dokazujući na taj način da nisu imali oca."
Iako je majka držana u posebnom akvariju (Belle Isle Aquarium, Detroit), gdje je prije bila zatočena još samo jedna ženka druge ali srodne vrste, bilo je potrebno genetsko ispitivanje kako bi se odbacila svaka mogućnost susreta ženke sa spermom nekog mužjaka ranije tijekom svog života. Sljedeća analiza tijekom koje su se koristile manje specifične tehnike u ispitivanju više od stotinu dodatnih regija genoma provedena je od strane Seana Fitzpatricka, studenta na doktorskom studiju, i Dr. Paula Prodohla, glavnog čovjeka Fish genetics i Molecular ecology laboratorya na Sveučilištu u Belfastu, kako bi potvrdili Feldheimovo otkriće. Analiza je pokazala da mladi nisu dijelili sav majčin materijal te da nisu njeni potpuni klonovi, već da se radi o polu-klonovima, tvrdi Feldheim.
Partenogeneza se javlja kada se jaje ili ovum sjedini sa stanicom zvanom sister polar body ili polarno tijelo, koja je nusprodukt proizvodnje jaja, kako bi se promovirala stanična dioba u odsustvu muške sperme. Polarno tijelo je genetički skoro identično ovumu, govori Dr. Demian Chapman sa Institute for Ocean Conservation Science na Sveučilištu Stony Brook, ko-autor studije i jedan od vodećih ljudi na prijašnjim studijama vezanim posebno uz ovu tematiku. Unatoč manjku genetske raznolikosti zbog nedostatka sperme u procesu parenja, "partenogeneza možda i nije slijepa ulica reprodukcije za ove morske pse kako smo ranije mislili", govori Chapman.
Douglas Sweet, koji je nekada radio u akvariju u Detroitu, je odlučio inkubirati jaja C. plagiosuma kada je posumnjao da je ženka rodila mladunce a da prethodno nije bila u kontaktu sa mužjacima. Sweet, koji sada radi kao nadzornik na London State Fish Hatchery (London, Ohio), kaže kako su studije potvrdile aseksualnu reprodukciju u morskih pasa koji rađaju žive mlade i u onih koji polažu jaja. Te činjenice vode do zanimljivih implikacija koje se tiču zaštite ugroženih vrsta i genetike.
Moguće je da C. plagiosum u situaciji izoliranosti na nekom malenom grebenu, bez mužjaka u blizini, krene u partenogenezu nadajući se kako će neki mužjak dospjeti u nekom drugom vremenu do njenih kćeri (obzirom da morski psi imaju spol određen X i Y kromosomima, partenogenezom mogu nastati samo ženke). "Morski psi su evolucijski jako stari, stotine milijuna godina", govori Sweet. "Ja mislim da posjeduju jako zanimljive tehnike preživljavanja kojih mi još nismo sasvim svjesni."
Izvor: sciencedaily.com
Jeste li ikada pozorno gledali lišće biljke i primjetili njihove različite veličine i oblike? Zašto su različiti? Što kontrolira veličinu i oblik svakog pojedinog lista? Vrlo malo se zna o kontroli razvoja veličine i oblika lista, te razumijevanje mehanizama iza, glavni je problem u biljnoj biologiji.
Kemičari na Sveučilištu u Helsinkiju uspjeli su u proizvodnji novih polimera koji stabiliziraju srebrene nanočestice. Rezultat je značajan, jer se antimikrobna svojstva srebra koriste u tekstilu, podnim premazima i bojama čak i ako utjecaji na zdravlje srebrnih nanočestica nisu u potpunosti poznati.
Snježna pahuljica je kristal leda. Većinom su to nakupine monokristala leda, ali znaju biti i samostalni monokristali. Snježnu pahuljicu od općeg pojma "monokristala leda" izdvaja složeni vanjski oblik i simetrija.
Matematički model, razvijen na Sveučilištu Purdue, može predvidjeti kompleksne uzorke signala. Mogao bi pomoći znanstvenicima u otkrivanju načina kako od matičnih stanica embrija nastaje tkivo. To saznanje bi se moglo iskoristiti u liječenju razvojnih poremećaja i nekih bolesti.
Sa svega 3000 govornika u sjeverozapadnom Sibiru, ob-ugarski jezik Mansi na rubu je iščeznuća. Predviđanja kažu da će iščeznuti kroz 10, najkasnije 20 godina. Isto vrijedi i za Khanti, člana iste obitelji jezika. Upravo iz ovog razloga potrebna je opširna dokumentacija.
