Kako se kemoterapija i terapije radijacijom unaprjeđuju, djeca oboljela od raka žive duže. Prema statistikama National Cancer Institute-a, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod djece oboljelih od raka digla se sa 58 do 81 posto između 1975 i 2005.
Iako mnoga djeca prežive, oslobode se bolesti i dožive svoje reproduktivne godine, dešava se da njihova plodnost poklekne agresivnom liječenju. U mladih žena i djevojaka, direktna radijacija i kemoterapija može zaustaviti proizvodnju jaja od strane jajnika—što znači da su sa tumorom iskorijenjene i nade za trudnoćom.
Postoje načini da se sačuva plodnost: Jaja mogu biti odstranjena i oplodnja može biti in vitro. Embriji mogu biti zaleđeni dok trudnoća ne postane sigurna opcija. Ili, sama jaja mogu biti zamrznuta i oplođena kasnije.
Ali te opcije nisu u igri kod mladih žena čije oboljenje od raka je povezano sa hormonima ili onima koji zahtijevaju hitnu intervenciju zbog tretmana lijekovima za stimulaciju jajnika koji također „hrane“ i sam rak (najmanje dva tjedna ovisno o menstrualnom ciklusu) a koji su potrebni da bi se stimulirala ovulacija i prikupila jaja. Iste opcije su otpisane i za djevojke koje nisu ušle u pubertet i još ne proizvode jaja.
U zadnje vrijeme, relativno nova procedura je u stanju konzervirati plodnost odstranjivanjem i zamrzavanjem „biološkog sata“: Jajnika.
Prije nego se započne liječenje raka, odstrani se jedan jajnik. Procedura traje tridesetak minuta i radi se o minimalno invazivnoj laparoskopskoj proceduri. Tkivo tada biva izrezano na komade veličine zrna riže i zaleđeno u tekućem dušiku na –200 stupnjeva Celsiusa procesom zvanim vitrifikacija
Nakon procesa liječenja raka, u slučaju da preživjela osoba želi ostati trudna, tkivo se nasadi nazad na površinu preostalog jajnika ili na ligament kraj FALLOPAIN TUBE-a. Nakon četiri mjeseca—vrijeme koje je potrebno funkcionalnim jedinicama jajnika (primordialnim folikulima) da sazriju i počnu sa ovulacijom—preživjela osoba može začeti bez tretmana hormonima ili vitro fertilizacijom (umjetnom oplodnjom), što čini proces „prirodnim“ i efikasnim načinom da se sačuva plodnost kod mladih žena ili djevojaka oboljelih od raka, kaže Sherman Silber, direktor Saint Luke's Hospital's Infertility Center of Saint Louis.
„Pet do 10 godina od početka terapije ove žene će vjerojatno htjeti imati djecu, iako kad imaju 19 godina samo razmišljaju o terapiji i preživljavanju,“ tvrdi Silber. Dok im trudnoća možda nije opcija i nije im na pameti jer se žure početi sa terapijom, ovaj brzi zahvat im može omogućiti da im djeca ostanu opcija bez da to ometa njihovo liječenje,“ kaže Silbel.
Iako se radi o relativno novoj proceduri, Silbel inzistira da se ne radi više o eksperimentalnoj proceduri. Devet beba je već rođeno od strane žena koje su prerano prestale sa menstruacijama i kasnije primili implantate zaleđenog tkiva jajnika u njegovoj klinici.
Zbog prirodne varijacije broja folikula odgovornih za proizvodnju jaja kroz vrijeme, malo se zna o dozama radijacije i kemoterapije koji mogu uzrokovati sterilnost. Novo istraživanje objavljeno 27.01 u PLoS One-u može ponuditi pouzdane procjene, koje mogu biti korisne u donošenju odluka o zamrzavanju jajnika.
Koristeći se histološkim podacima dobivenih od primjeraka tkiva 300 jajnika, Hamish Wallace sa Sveučilišta u Edinburgu (Division of Reproductive and Developmental Sciences) i Tom Kelsey (University of Saint Andrews School of Computer Science), napravili su matematički model rezerve jajnika (broj produktivnih folikula) od koncepcije do menopauze. Tim planira upotrijebiti model kako bi se unaprijedile procjene sterilizirajućh doza radijacija ili kemoterapija u liječenju raka i ne bi li se na taj način pomoglo pri uočavanju eventualnih kandidata za smrzavanje jajnika.
Izvor: scientificamerican.com
Kada je riječ o ugljiku, najvažnijem elementu po pitanju klimatskih promjena, priroda ima rješenje. On se u prirodi reciklira i ponovno upotrebljava. Znanstvenici s Medicinskog fakulteta "Harvard" pokušavaju razumjeti ovaj proces proučavanjem kruženja ugljika u prirodi. A to je ustvari proces pri kojem se ugljik kreće iz atmosfere u biljke, oceane, tlo, zemljinu koru i nazad u atmosferu.
Kemičari na Sveučilištu u Helsinkiju uspjeli su u proizvodnji novih polimera koji stabiliziraju srebrene nanočestice. Rezultat je značajan, jer se antimikrobna svojstva srebra koriste u tekstilu, podnim premazima i bojama čak i ako utjecaji na zdravlje srebrnih nanočestica nisu u potpunosti poznati.
Fizičari iz T2K multinacionalne organizacije pod vodstvom Japana objavili su 24. veljače kako su izvršili prvu detekciju neutrina koji je putovao ispod cijelog Japana putem njihove neutrino zrake iz J-PARC postrojenja smještenog u selu Tokai, koje je sat vremena vožnje vlakom udaljen od Tokya, do divovskog, podzemnog Super-Kamiokande detektora smještenog u blizini zapadne obale Japana (295 km od Tokaia). Sveučilište Stony Brook bila je vodeća američka institucija u T2K eksperimentu.
Rak vrata maternice je izliječiv ako se otkrije u ranom stadiju. U trećini slučajeva tumor ne reagira na treapiju ili se ponovo javlja kasnije, kada je izliječenje manje uspješno.
Na dan kada je potonuo Titanic vladalo je junaštvo. Dok je brodski orkestar svirao umirujuću glazbu da bi smirio putnike, žene i djeca praćeni su do ograničenog broja čamaca za spašavanje, ostavljajući zdrave, mlade muškarce da potonu zajedno s brodom. Tri godine kasnije, potonuće Lusitanije, pogođene njemačkim torpedom, bila je sasvim druga priča.
