U zadnje vrijeme sve se češće spominju biogoriva kao savršen obnovljivi izvor energije, kojim se smanjuje emisija štetnih plinova i tvari u okoliš. No stvari nisu tako idealne. Proizvodnja biogoriva dovodi u pitanje i moral čovjeka.
Biogoriva su obnovljivi izvori energije koji se dobivaju preradom biomase. Zadnjih nekoliko godina potrošnja i proizvodnja sve više jača i polako zamjenjuje fosilna goriva. Postoje različite vrste biogoriva koje se dijele na dvije generacije, ovisno o sirovini za proizvodnju, cijeni, troškovima proizvodnje i emisiji ugljikova dioksida. Prva generacija se većinom temeljila na proizvodnji iz šećera, škroba, biljnih ulja i životinjske masti, dok se proizvodnja druge generacije temeljila na poljoprivrednom i šumskom otpadu. Biogoriva su u moderan svijet ušla kao goriva koja smanjuju emisiju ugljikova diokida.
No to baš i nije istina. Najnovija istraživanja su pokazala da biogoriva doprinose globalnom zatopljenju više od fosilnih goriva. Razlog je jednostavan. Moderna biogoriva su većinom proizvedena iz biljaka, koje tokom čitavog životnog ciklusa apsorbiraju ugljikov dioksid, te se on prilikom sagorjevanja oslobađa. Isto tako se i u distribuciji i proizvodnji biogoriva oslobađa dodatna količina ugljičnog dioksida. U novije vrijeme biogoriva se većinom proizvode iz šećerne trstike, kukuruza, pšenice itd. U mnogim državama vlade potiču uzgoj žitarica za proizvodnju biogoriva.
Najbolji primjer je SAD, gdje je većina poljoprivrednika počela uzgajati kukuruz za proizvodnju etanola. Ako gledamo malo u budućnost, fosilna goriva će presušiti, dok će primat preuzeti biogoriva. Cijene žitarica i ostalih prehrambenih proizvoda mogle bi naglo skočiti. Također se čini nemoralnim proizvoditi hranu za stvaranje goriva kad znamo da je gotovo milijarda ljudi gladna. U Hrvatskoj se 2007. godine za hektar jestive uljane repice dobivalo 2250 kn, dok se za istu količinu uljane repice za proizvodnju biogoriva dobivalo 2550 kn.
Iste godine u Hrvatskoj je proizvedeno 0.9 % biogoriva u ukupnoj količini goriva, a do 2010. godine planira se da u ukupnoj potrošnji biogoriva sudjeluju sa oko 6 %. Hrvatska, Europa i gotovo čitav svijet okreću se proizvodnji biogoriva. 1995. godine svjetska ulaganja u proizvodnju biogoriva bila su oko 5 milijardi dolara, dok se u 2010. godini očekuju ulaganja od oko 100 milijardi dolara.
Internacionalno društvo odobrilo je naziv "copernicium" za element 112.
Pojavio se novi debeljko u periodnom sustavu elemenata. IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) objavio je 19. veljače kako je elementu 112, super-teškom elementu s relativnom atomskom masom od 278, službeno je dodijeljen naziv copernicium. Do danas to je najteži imenovani element.
Fizičar James Maxwell, poznat po svojim jednadžbama koje su temelj klasične 
Proučavanjem gljiva koje razgrađuju drvo, DOE JGI nastoji unaprijediti proces proizvodnje biogoriva. Jedan od vodećih problema u proizvodnji biogoriva na bazi celuloze za komercijalne svrhe jest skupoća procesa razgradnje biljaka do šećera bogatih energijom.
Znanstvenici Sveučilišta North Carolina State razvili su učinkovitiju tehniku proizvodnje bioloških goriva iz biljaka sa stablom. U odnosu na klasične tehnike proizvodnje bioloških goriva, ova tehnika značajno smanjuje udio otpadnih materijala.
Istraživači sa Sveučilišta Northwestern razvili su kompaktne laserske diode koje emitiraju zračenje u srednjem IR spektru. Važnost ovog otkrića leži u činjenici što te diode emitiraju više svjetla od topline što je nevjerojatno postignuće u efikasnosti kvantnih kaskadnih lasera. Ovi su rezultati važan korak prema široj primjeni kvantnih kaskadnih lasera uključujući i otkrivanje štetnih kemikalija.