Rezultati studije provedene na sveučilištima Exeter i Cambridge mogli bi nas približiti razjašnjenju evolucijske tajne menopauze, odnosno konačno odgovoriti na pitanje zašto žene prestaju rađati negdje u sredini svoga životnog vijeka.

Osim u ljudi, ova pojava uočena je i u kitova ubojica (Orcinus orca) i u bjelogrlih dupina (Globicephala sieboldii). Istraživanje pokazuje da unatoč vrlo različitim socijalnim strukturama triju navedenih vrsta, poveznicu među njima čini pojačano gensko povezivanje žena/ženki, s članovima skupine u kojoj žive, tijekom starenja. To u starijih žena potiče nastojanje da čine ono što je najbolje za opstanak svojih srodnika.

Starije žene preuzimaju ulogu bake i svojim iskustvom u roditeljstvu povećavaju šanse za uspjeh pri podizanju potomstva u sljedećoj generaciji. Prestankom rađanja stvaraju bolju priliku mlađim ženama da osiguraju svom potomstvu bolje uvjete.

Istraživanje pokušava doći do evolucijski logičnih objašnjenja za pojavu menopauze traženjem poveznica među načinima života u zajednicama ljudi, kitova ubojica i bjelogrlih dupina. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

Jedan od istraživača, dr. Michael Cant, s University of Exeter`s School of Biosciences (Cornwall Campus) izjavio je: ” Činjenica da ljudi i zubati kitovi ulaze u menopauzu, dok ženke svih ostalih dugoživućih vrsta nastavljaju rađati do kasne životne dobi, prava je zagonetka. Iako su socijalna ponašanja triju vrsta vrlo različita, među njima postoji i jedna važna podudarnost. Uočeno je da ženke tijekom života postaju sve više povezane sa članovima skupine u kojoj žive. To evolucijski upućuje žene, ali i ženke kitova da prestaje potreba za rađanjem, te da je korisnije usmjeriti se na pomaganje u podizanju potomstva u sljedećoj generaciji.”

Naši davni preci su se razvijali u grupama u kojima su mlade žene napuštale svoju skupinu radi pronalaska partnera. To znači da su u reproduktivni život kretale u obitelji s kojima nisu bile genetski povezane. Kasnije u životu, kada bi njihovi potomci dobili potomstvo one bi postale genski povezane s novom grupom, čime uloga rađanja gubi na značaju, a raste vrijednost pomaganja u podizanju unuka.

Međutim, na sličan način ne možemo objasniti menopauzu kitova, jer se njihov život u zajednici odvija drugačije. Kitovi obaju spolova ostaju u svojim rodnim obiteljskim skupinama tijekom čitavog života, premda se i oni pare s pripadnicima drugih skupina. Nova istraživanja, međutim, pokazuju da ovi različiti društveni sustavi dovode do genetske sličnosti unutar skupine: ženke sa starenjem postaju sve čvršće genski povezane u skupini.

Za razliku od ljudi, kitova ubojica i bjelogrlih dupina kod drugih dugo živućih sisavaca, u pravilu mužjaci napuštaju skupinu radi parenja dok ženke ostaju s majkama. Prema istraživanju, u ovom slučaju i starije žene nastavljaju rađati, pa se ne bave pomaganjem pri podizanju sljedeće generacije potomaka.

Dr. Rufus Johnstone suautor studije iz Odsjeka za zoologiju na University of Cambridge je zaključio: “Po prvi put smo uočili među vrstama koje doživljavaju menopauzu podudarnost koja pruža evolucijske razloge pri objašnjenju o koristi menopauze. To vjerojatno nije jedini relevantan čimbenik, ali objašnjava zašto je ta pojava ograničena na malo vrsta u životinjskom carstvu.”

Izvor: University of Exeter

Tražili ste na google-u:

• dupin s čovjekom (2)
• igre s kitovima ubojicama (1)