Kako se kemoterapija i terapije radijacijom unaprjeđuju, djeca oboljela od raka žive duže. Prema statistikama National Cancer Institute-a, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod djece oboljelih od raka digla se sa 58 do 81 posto između 1975 i 2005.

Iako mnoga djeca prežive, oslobode se bolesti i dožive svoje reproduktivne godine, dešava se da njihova plodnost poklekne agresivnom liječenju. U mladih žena i djevojaka, direktna radijacija i kemoterapija može zaustaviti proizvodnju jaja od strane jajnika—što znači da su sa tumorom iskorijenjene i nade za trudnoćom.

Postoje načini da se sačuva plodnost: Jaja mogu biti odstranjena i oplodnja može biti in vitro. Embriji mogu biti zaleđeni dok trudnoća ne postane sigurna opcija. Ili, sama jaja mogu biti zamrznuta i oplođena kasnije.

Ali te opcije nisu u igri kod mladih žena čije oboljenje od raka je povezano sa hormonima ili onima koji zahtijevaju hitnu intervenciju zbog tretmana lijekovima za stimulaciju jajnika koji također „hrane“ i sam rak (najmanje dva tjedna ovisno o menstrualnom ciklusu) a koji su potrebni da bi se stimulirala ovulacija i prikupila jaja. Iste opcije su otpisane i za djevojke koje nisu ušle u pubertet i još ne proizvode jaja.

U zadnje vrijeme, relativno nova procedura je u stanju konzervirati plodnost odstranjivanjem i zamrzavanjem „biološkog sata“: Jajnika.

Prije nego se započne liječenje raka, odstrani se jedan jajnik. Procedura traje tridesetak minuta i radi se o minimalno invazivnoj laparoskopskoj proceduri. Tkivo tada biva izrezano na komade veličine zrna riže i zaleđeno u tekućem dušiku na –200 stupnjeva Celsiusa procesom zvanim vitrifikacija

Nakon procesa liječenja raka, u slučaju da preživjela osoba želi ostati trudna, tkivo se nasadi nazad na površinu preostalog jajnika ili na ligament kraj FALLOPAIN TUBE-a. Nakon četiri mjeseca—vrijeme koje je potrebno funkcionalnim jedinicama jajnika (primordialnim folikulima) da sazriju i počnu sa ovulacijom—preživjela osoba može začeti bez tretmana hormonima ili vitro fertilizacijom (umjetnom oplodnjom), što čini proces „prirodnim“ i efikasnim načinom da se sačuva plodnost kod mladih žena ili djevojaka oboljelih od raka, kaže Sherman Silber, direktor Saint Luke's Hospital's Infertility Center of Saint Louis.

„Pet do 10 godina od početka terapije ove žene će vjerojatno htjeti imati djecu, iako kad imaju 19 godina samo razmišljaju o terapiji i preživljavanju,“ tvrdi Silber. Dok im trudnoća možda nije opcija i nije im na pameti jer se žure početi sa terapijom, ovaj brzi zahvat im može omogućiti da im djeca ostanu opcija bez da to ometa njihovo liječenje,“ kaže Silbel.

Iako se radi o relativno novoj proceduri, Silbel inzistira da se ne radi više o eksperimentalnoj proceduri. Devet beba je već rođeno od strane žena koje su prerano prestale sa menstruacijama i kasnije primili implantate zaleđenog tkiva jajnika u njegovoj klinici.

Zbog prirodne varijacije broja folikula odgovornih za proizvodnju jaja kroz vrijeme, malo se zna o dozama radijacije i kemoterapije koji mogu uzrokovati sterilnost. Novo istraživanje objavljeno 27.01 u PLoS One-u može ponuditi pouzdane procjene, koje mogu biti korisne u donošenju odluka o zamrzavanju jajnika.

Koristeći se histološkim podacima dobivenih od primjeraka tkiva 300 jajnika, Hamish Wallace sa Sveučilišta u Edinburgu (Division of Reproductive and Developmental Sciences) i Tom Kelsey (University of Saint Andrews School of Computer Science), napravili su matematički model rezerve jajnika (broj produktivnih folikula) od koncepcije do menopauze. Tim planira upotrijebiti model kako bi se unaprijedile procjene sterilizirajućh doza radijacija ili kemoterapija u liječenju raka i ne bi li se na taj način pomoglo pri uočavanju eventualnih kandidata za smrzavanje jajnika.

Izvor: scientificamerican.com