Uz sav napredak koje je u znanosti donijelo dvadeseto stoljeće, postavilo je i neka fundamentalna ograničenja na ljudsko znanje. Werner Heisenberg otkrio je da veća preciznost u nalaženju npr. položaja nekog objekta, automatski znači i manju sigurnost oko toga kakav je impuls istog objekta.

Kurt Gödel pokazao je da je unutar svakog formalnog matematičkog sustava dovoljno naprednog da bi bio koristan nemoguće iskoristiti taj sustav da bi se dokazala istinitost svake tvrdnje koju sadrži. A Alan je Turing pokazao da je u principu nemoguće za svaki kompjuterski algoritam unaprijed znati hoće li funkcionirati.

Sada David H. Wolpert iz NASA-inog istraživačkog centra tvrdi da je našao još jednu granicu znanja. Zbog nje je, kaže Wolpert, nemoguće znati sve činjenice o nekom Svemiru, za bilo koje biće koje živi unutar tog Svemira. Preciznije, u posljednje dvije godine Wolpert radi na dokazu koji pokazuje da bez obzira na to koji zakoni fizike upravljaju Svemirom, nužno postoje činjenice o Svemiru koje njegovi stanovnici ne mogu naučiti kroz eksperimente ili predvidjeti simulacijama.

Philippe M. Binder, fizičar sa sveučilišta na Havajima, kaže da ovo znači da se fizičari “ne mogu nadati da će ikad otkriti teoriju svega, nego teoriju skoro svega.” Dokaz Wolpertovog teorema slično se kao i Gödelov i Turingov temelji na nečem sličnom paradoksu lažljivca: uzmimo za primjer tzv. “Laplaceov demon”.

Pierre-Simon Laplace je u ranom 19. stoljeću zamislio biće koje bi uz informaciju o brzinama i položajima svih čestica u Svemiru, automatski znalo i cijelu budućnost Svemira. Kasnije je Heisenberg pokazao da je za ljude npr. to nemoguće, ali za hipotetskog Laplaceovog demona ta mogućnost još uvijek postoji.

Sada, Wolpert vodi paradoks lažljivca: pitajte Laplaceovog demona pitanje poput “Hoće li Svemir ne biti jedan u kojem je odgovor na ovo pitanje da?” Za bilo koje biće, traženje da/ne odgovora na to pitanje je poput utvrđivanja istinitosti rečenice “Ova rečenica nije istinita.” To što zna brzine i položaje svih čestica u Svemiru, kao i sve zakone koji njime upravljaju, demonu ne pomaže da odgovori na tako jednostavno pitanje, koje je postavljeno o budućnosti istog Svemira.

Međutim, ne misle svi znanstvenici da je ovo posebno veliko otkriće, kako kaže Scott Aaronson s MIT-a: “To što su predviđanja o Svemiru fundamentalno ograničena time što ste dio tog Svemira, uvijek mi se činilo prilično očitim – i sumnjam da bi sam Laplace mislio drukčije kad bi ga mogli pitati.”

Tražili ste na google-u:

• čin za otkrivanje demona (1)
• laplaceov demon (1)
• pitajte svemir (1)