Znanstvenici su dugo sanjali o ubiranju plodova procesa nuklearne fuzije, inače glavnog izvora energije na zvijezdama. Sanjali su sigurnom, čistom i gotovo nepresušnom izvoru energije. Čak i sad, kada se približava povijesna prekretnica, skeptici dovode u pitanje čak i samo izgradnju nuklearnog reaktora.
Ključni koncepti
Očekuje se kako će fuzija vodikovih izotopa uskoro emitirati više energije od energije potrebne za samu fuziju čestica. To je u biti ključna prekretnica u desetljećima dugoj potrazi za fuzijskom energijom. Kada bi se takvu izlaznu energiju moglo iskoristiti udario bi se temelj revolucionarne elektrane. Ipak, znanstvenici sada razmatraju ozbiljne probleme na području tehničke izvedbe takvog projekta. Ti bi problemi mogli odgoditi konstrukciju elektrane za mnogo, mnogo godina.
Zapaljenje se očekuje uskoro. Unutar jedne ili dvije godine, 192 laserske zrake koncentrirat će svoju energiju na kuglicu ne veću od zrna papra. Sustav je smješten na Nacionalnom postrojenju za zapaljenje (National Ignition Facility (NIF)) - najvećem i najmoćnijem laserskom sustavu na svijetu koji postoji već 13 godina i košta čak 4 milijarde dolara. Energija tih laserskih zraka smrskat će jezgru kuglice enormnom silom koja će pokrenuti fuziju izotopa vodika smještenih unutar jezgre. Ta će fuzijska reakcija emitirati energiju jačine H-bombe, u malom.
Ovaj je trik već isproban - i to uspješno. Ipak, svaki put kada su znanstvenici spojili ove izotope morali su uložiti mnogo više energije u lasere od one koja je dobivena fuzijskom reakcijom. Ovoga puta stvari bi mogle biti drugačije. Eksplozija u centru kuglice oslobodit će više energije od one koju će ugurati laseri. Čak ni čisti račun nije uputio na važnost ovakve pojave. U teoriji, ova izlazna energija mogla bi poslužiti kao pokretačka snaga za elektrane. Gorivo takvih elektrana bile bi tvari koje sačinjavaju običnu morsku vodu. Takva elektrana ne bi emitirala nikakve otpadne tvari - niti u obliku plinova, niti u obliku nuklearnog otpada. Kada bi takvo nešto uspjeli izvesti bilo bi baš kao da smo uhvatili zvijezdu čija bi energija pokretala strojeve na Zemlji. Takva bi elektrana zadovoljila nepresušnu glad čovječanstva za energijom. Što je najbolje - to bi činila zauvijek.
Izvor: scientificamerican.com
Internacionalno društvo odobrilo je naziv "copernicium" za element 112.
Pojavio se novi debeljko u periodnom sustavu elemenata. IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) objavio je 19. veljače kako je elementu 112, super-teškom elementu s relativnom atomskom masom od 278, službeno je dodijeljen naziv copernicium. Do danas to je najteži imenovani element.
Fizičar James Maxwell, poznat po svojim jednadžbama koje su temelj klasične 
Proučavanjem gljiva koje razgrađuju drvo, DOE JGI nastoji unaprijediti proces proizvodnje biogoriva. Jedan od vodećih problema u proizvodnji biogoriva na bazi celuloze za komercijalne svrhe jest skupoća procesa razgradnje biljaka do šećera bogatih energijom.
Znanstvenici Sveučilišta North Carolina State razvili su učinkovitiju tehniku proizvodnje bioloških goriva iz biljaka sa stablom. U odnosu na klasične tehnike proizvodnje bioloških goriva, ova tehnika značajno smanjuje udio otpadnih materijala.
Istraživači sa Sveučilišta Northwestern razvili su kompaktne laserske diode koje emitiraju zračenje u srednjem IR spektru. Važnost ovog otkrića leži u činjenici što te diode emitiraju više svjetla od topline što je nevjerojatno postignuće u efikasnosti kvantnih kaskadnih lasera. Ovi su rezultati važan korak prema široj primjeni kvantnih kaskadnih lasera uključujući i otkrivanje štetnih kemikalija.