Lijekovi – tržište za proizvodnju ‘magle’ i ozbiljne štete
Inicijative i zaštita industrije potiču razvoj mnogih lijekova uz nekoliko novih prednosti nad postojećim lijekovima, no uz rizik od ozbiljne štete za korisnike.
Farmaceutska industrija svodi se na “tržište magle”, tržište na kojemu prodavač poznaje proizvod mnogo kvalitetnije od kupca i stoga može profitirati od prodaje manje učinkovitih i manje sigurnih proizvoda no što to potrošači vjeruju, navodi se u analizi koja će biti predstavljena na 105th Annual Meeting of the American Sociological Association (105. godišnjem zasjedanju Američkog sociološkog udruženja).
“Ponekad farmaceutske kompanije prikrivaju ili modificiraju informacije o ozbiljnim nuspojavama novih lijekova pretjerano naglašavajući `korist` koju imamo od lijeka”, rekao je Donald Light, sociolog, autor studije i profesor komparativne zdravstvene politike na University of Medicine and Dentistry of New Jersey. “Zatim, dva do tri puta više sredstava troši se na marketing nego na istraživanje kako bi se uvjerilo liječnike da propisuju nove lijekove. Liječnici mogu dobiti pogrešne informacije, a zatim i dezinformirati pacijente o rizicima novog lijeka. Zapravo govorimo o dvjema razinama tržišta magle.”
Tri su razloga zašto farmaceutsko tržište proizvodi “maglu”: vlasništvo nad tvrtkama nadležnima za testiranje novih lijekova, pružanje vatrozida pravne zaštite iza kojega je moguće sakriti informacije o šteti ili djelotvornosti i relativno nisko postavljen prag djelotvornosti lijeka, kako bi novi lijek mogao biti odobren, rekao je Light. Prema njegovom istraživanju, nezavisni recenzenti utvrdili da oko 85% novih lijekova nudi tek manje ili gotovo nikakve nove pogodnosti. Ipak, toksične nuspojave ili zlouporaba lijekova na recept pretvorili su lijekove na recept značajnim uzrokom smrti u Sjedinjenim Državama.
Lightov dokument, “Lijekovi: dvoslojno tržište za proizvodnju `magle` i ozbiljne štete” institucionalna je analiza farmaceutske industrije i načina na koji ona funkcionira na temelju niza nezavisnih izvora i istraživanja, uključujući Canadian Patented Medicine Prices Review Board, the Food and Drug Administration i Prescrire International. Temelj članka Lightov je rad na nadolazećoj knjizi koju je uredio, pod nazivom Rizičnost lijekova na recept, koja je predviđena za objavljivanje ove jeseni u izdanju Columbia University Press.
U svojemu članku i knjizi, Light opisuje “sindrom rizika proliferacije” koji maksimizira broj bolesnika izloženih novim lijekovima relativno niske djelotvornosti i učinkovitosti, no zato pojačanog rizika od štetnih nuspojava. Oslanjajući se o klinička ispitivanja osmišljena da minimiziraju dokaze o šteti i objavljene publikacije koje naglašavaju prednosti lijeka, tvrtke lansiraju ogromne kampanje prodaje lijeka, dok bi kontrolirano, ograničeno lansiranje omogućilo prikupljanje dokaza učinkovitosti pojedinog lijeka. Tvrtke vrbuju vrhunske kliničare da iskušaju lijek u uvjetima drugačijim od propisanih i da promiču takav off-label, odnosno neprimjereno korištenje. Liječnici nehotice postaju “dvostruki agenti” – promotori novog lijeka, a opet, uslužni pouzdanici pacijentove dobrobiti, rekao je Light. Kada se pacijenti žale na nuspojave, studije pokazuju da će ih njihovi liječnici vrlo vjerojatno odbiti ili poslati kući, navodi Light.
Unatoč opsežnim zahtjevima u pogledu ispitivanja djelotvornosti i sigurnosti svakog novog lijeka, tvrtke “ponižavaju regulatore” velikim brojem nepotpunih, djelomičnih, nekvalitetnih kliničkih ispitivanja, rekao je Light. Na primjer, u jednoj studiji od 111 konačnih zahtjeva za odobravanje, 42% nedostajala su primjereno randomizirana testiranja, 40% imalo je manjkavo testiranje doziranja, 39% nedostajalo je dokaza o kliničkoj djelotvornosti, a 49% izrazilo je zabrinutost u pogledu ozbiljnih negativnih nuspojava, rekao je Light. “Baš nedavno su izašla vrlo pristrana i nekvalitetna izvješća o testiranjima Avandije i Avastina”, rekao je Light, primijetivši da neprimjereni lijekovi prolaze i kudikamo nekvalitetnija testiranja.
“Rezultat je odobravanje lijekova bez da itko zna koliko su doista djelotvorni, odnosno koliko ozbiljnu štetu mogu izazvati”, rekao je Light. Tvrtke kontroliraju stvaranje znanstvenih spoznaja, a zatim i koja otkrića odlaze FDA na vidjelo, a koja će dospjeti u tisak. Nekolicina korjenitih promjena mogla bi pridonijeti poboljšanju kvalitete testiranja i argumentima o stvarnim rizicima i koristi od novih lijekova”, rekao je Light. “Jednako tako mogli bismo povećati postotak novih lijekova koji su stvarno kvalitetni za pacijente.”
