Više od 3 milijuna djece rođeno je medicinskim tehnikama potpomognute oplodnje prije nego što je rođena prva beba “iz epruvete” 1978 godine. I dok je većina te djece normalnog zdravlja, ako se promatraju kao posebna istraživačka skupina, oni imaju značajno veći rizik od različitih poremećaja vezanih uz sam porod. Isto tako, ta djeca su i manje porođajne težine u usporedbi s djecom začetom normalnim putem, što je povezano s povišenim krvnim tlakom i nastankom šećerne bolesti tipa 2 kasnije tijekom života.

Carmen Sapienza, profesor patologije i laboratorijske medicine, znanstvenik koji se bavi istraživanjem ljudskog genoma na Temple University School of Medicine, proučavao je utjecaj okolišnih čimbenika na gene uspoređujući metilaciju DNA, jedan od oblika kromosomske modifikacije, između kromosoma djece začete i rođene nomalnim, biološkim putem te kromosoma djece rođene tehnikama potpomognute oplodnje.

“Mi smo otkrili da je 5 - 10% ove kromosomske modifikacije bilo različito kod djece rođene potpomognutom oplodnjom, a to je bitno utjecalo na promjenjenu ekspresiju gena koji su se našli u blizini navedene modifikacije”, kaže spomenuti znanstvenik. “Međutim, nismo još razlučili je li ta promjena količine DNA metilacije uzrokovana samim metodama potpomognute oplodnje ili drugim okolišnim čimbenicima kao što je, na primjer, neplodnost parova koji žele djecu.”

Budući da su neki od gena koje je ta promjena zahvatila uključeni u nastanak i razvoj masnog tkiva i metabolizam glukoze, Sapienza vjeruje da je potrebno dugo vremena pratiti tu djecu ako se želi otkriti imaju li oni stvarno povećan rizik od razvoja šećerne bolesti ili pretilosti u kasnijoj dobi.

On ističe da, iako je dokazana značajna razlika u DNA metilaciji, pa tako i genskoj ekspresiji između navedenih skupina djece, samo je mali udio onih rođenih medicinski potpomognutom oplodnjom koji su odskakali od normalne populacije s obzirom na navedene bolesti.



Izvor: eurekalert.org