Istraživači na Institutu za geodeziju i geofiziku na bečkom Tehnološkom sveučilištu (TU) istražuju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje.
Zemljina atmosfera nije samo esencijalna za održavanje ljudskog života na Zemlji; ona utječe i na oblik naše planete, rotaciju i gravitaciju. Istraživački projekt "Global Geodetic Observing System (GGOS) Atmosphere" je interdisciplinarna studija tih složenih odnosa, financirana od strane Fonds zur Förderung der wissenschaftlichen Forschung (FWF) [Austrijski znanstveni fond]. Cilj istraživača je razviti bolje razumijevanje Zemljinog sustava i podržati razvoj Global Geodetic Observing System (GGOS).
Mnogi različiti atmosferski utjecaji moraju se uzeti u obzir kod moderne geodezije, posebice kada se koriste svemirsko-geodetske tehnike. Atmosfera uzrokuje kašnjenje radio signala sa GPS satelita, kao i signala koji dolaze daleko iz svemira. Atmosferski pritisak, tijekom razdoblja visokog pritiska, može promijeniti oblik zemlje i do 2 centimetra, a može modificirati i gravitacijsku silu. Atmosferski su procesi također uzroci malih, ali mjerljivih fluktuacija u okretanju Zemlje oko svoje osi, koje se mogu promatrati kroz promjene u dužini dana.
Atmosfera, prema tome, ima značajnu ulogu u razvijanju "Global Geodetic Observing System (GGOS)" od strane International Association of Geodesy (IAG), čiji je glavni zadatak proučavanje globalne deformacije i kretanja masa u Zemljinom sustavu. Diljem svijeta, stotine geoznanstvenika rade na GGOS-u, koji ima za cilj sakupiti i integrirati razne geodetske i geofizičke podatke koji se prikupljaju na Zemlji i u svemiru. Johannes Bohm objašnjava: "Samo ćemo na ovaj način doći do zaključaka relevantnih za ljudsko društvo, poput dokaza o klimatskim promjenama ili predviđanjima o prirodnim katastrofama."
Glavni cilj "GGOS Atmoshpere" projekta je razvijanje konzistentnih i homogenih modela za efekte tereta atmosferskog tlaka, funkcije kutnog momenta sile atmosfere i koeficijente atmosferskog gravitacijskog potencijala. Isti meteorološki parametri, uključujući pritisak zraka, temperaturu, vlagu i brzinu vjetra, koriste se za sve modele. Koriste se podaci iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa. Utjecaje raznih kategorija podataka i različitih geofizičkih modela na ranije spomenute fenomene još treba istražiti.
Izvor: sciencedaily.com
Ovoga tjedna jedan od glavnih znanstvenih časopisa u svijetu objavit će rezultate istraživačkog projekta koji je trajao nekoliko desetljeća, a započet je na Sveučilištu Kansas. Istraživanje pokazuje da planinski glodavci imenom svisci postaju veći, zdraviji i brojniji uslijed klimatske promjene.
Genetski inžinjering kuca šumama na vrata. Dok je praksa spajanja stranog DNA u žetvene biljke postala uobičajna, malo koja kompanija ili tim istraživača usudio se primijeniti genetski inžinjering na biljke koje doprinose kočoperenju ekonomije Sjedinjenih Država - stabla. No to će se brzo promijeniti. Industrijski giganti, International Paper Co. i MeadWestvaco Corp., planiraju izmijeniti plantaže šuma jugoistoka Sjedinjenih Država zamjenjivanjem domaćih vrsta s genetički modificiranim eukaliptusima, brzorastućeg australskog drva.
Jednostavne genetske promjene čine biljke prikladnima za uzgoj, no udomaćivanje nije uvijek bilo ni brzo ni lako. Svakome tko je vidio teosinte, divlju travu iz koje se razvio kukuruz, može se oprostiti pretpostavka da podlogu transformacije jedne biljke u drugu čine brojne genetske promjene.
Rast populacije, urbanizacija, rastuće zagađenje, erozija tla i klimatske varijacije odražavaju se u upravljanju svjetskim vodama i njihovoj dostatnosti. Situacija je posebno teška u brojnim zemljama u razvoju, gdje vlada zabrinutost oko zaoštravanja vodenih kriza pa čak i otvorenih sukoba oko vode između država i regija.