Brojne se studije bave proučavanjem povećanog efekta globalnih klimatskih promjena, ugljikovog dioksida, zagađenja te ostalih fenomena povezanih s ljudskim utjecajem na svjetske oceane.

Međutim, većina je ovih studija uzela u obzir samo jedan izolirani izvor zagađenja. Ipak, marinski geokemičar s Woods Hole oceanografskog instituta (WHOI) objavio je izvještaj u posljednjem izdanju znanstvenog magazina Science u kojem procjenjuje ukupni utjecaj svih faktora promjene stanja oceana, a i procjenjuje moguće buduće scenarije. “Sve što učinimo na kopnu, kroz poljoprivredu, iskorištavanje fosilnih goriva i zagađenje, ostavit će posljedicu na kemiju oceana”, navodi Scott C. Doney, jedan od glavnih znanstvenika na WHOI-ju, a ujedno i autor izvještaja u magazinu Science. “Dosad se proučavao čitav niz faktora i svaki je već detaljno proučen, ali odvojeno. Nitko nije napravio sveobuhvatno istraživanje.” Doneyev članak predstavlja detaljnu kompilaciju svih svojih i tuđih radova na ovu temu. Radovi se bave proučavanjem povećane kiselosti oceana, globalnih klimatskih promjena te ciklusa ugljika.

Zaključuje kako klimatske promjene, povećanje udjela ugljika u atmosferi, pretjerano korištenje umjetnih gnojiva, kao i svi drugi tipovi zagađenja “temeljito mijenjaju oceane na globalnoj razini i to brzinom mnogo većom od prirodnih promjena u povijesti.  “Kroz istraživanje definirano je nekoliko glavnih trendova: promjenu u kiselosti morskih voda, nedostatak potpovršinskog kisika i u priobalnim vodama i na otvorenom moru, povećan udjel dušika te globalno povećanje udjela žive i ostalih zagađivača. “Ljudski utjecaj nije ograničen samo na priobalno područje”, objašnjava Doney. “Posljedice se mogu vidjeti diljem svijeta. Štoviše, mnoge od ovih promjena u klimi i kemiji oceana mogu se uzročno-posljedično povezati. To predstavlja nešto gori problem za populaciju oceana.” Prema Doneyju; zagrijavanje u kombinaciji s umjetnim gnojivima može npr. biti uzrokom pada razina kisika u priobalnim vodama. Povećana kiselost može uzrokovati blijeđenje boje koralja.

Otkrića Among Doneyja
Prosječni pH svih oceana te zasićenost kemikalijama mijenjaju se nikad prije viđenom brzinom, čak 30 do 100 puta brže o vremenskih promjena u nedavnoj geološkoj povijesti. Posljedice će se osjećati još mnogo stoljeća, pa čak i tisućljeća. Povećanje kiselosti oceana moglo bi smanjiti otpornost nekih vrsta na termičke promjene. Polarni ekosustavi mogli bi biti posebno pogođeni. Pretjerano korištenje gnojiva, kao i korištenje goriva na bazi dušika pogoršavaju stanje kroničnog nedostatka kisika u priobalnim vodama.

Doney je bio član međunarodnog tima znanstvenika koji su dnevno izvještavali kako je u proteklih deset godina došlo do povećanja emisije ugljikovog dioksida iz fosilnih goriva za gotovo jednu trećinu. Budućnost planeta zbog toga izrazito je neizvjesna, a takva će i ostati ukoliko se drastično ne smanji emisija CO2. Dotakli su se i povećane proizvodnje i trgovine umjetnim proizvodima, postepenom prelasku s nafte na ugljen te sve slabiji kapacitet planeta prema apsorpciji CO2.

Doney je također bio i na čelu tima koji je razvio simulaciju ponašanja oceana kroz koju su se proučavale povijesne promjene ciklusa CO2 u zraku i vodi. U proteklom je desetljeću emisija CO2 neprekidno rasla bez obzira na učestala upozorenja”, ističe Doney. “Prema prvim dokazima, tlo i oceani sve teže odstranjuju višak CO2 iz atmosfere. Upravo bi taj CO2 mogao ubrzati buduće klimatske promjene.”

U svom članku objavljenom u magazinu Science, Doney poziva na bolje razmatranje ljudskog utjecaja na biogeokemiju oceana. Iako je vidljiv stanovit napredak u prirodnom sustavu nadgledanja CO2, morski je okoliš osiromašen za mnogo spojeva. Oceanografska zajednica mora dobro i koordinirano reagirati na ovu situaciju. “Moramo provesti još mnogo istraživanja i to pogotovo na području reakcije stanica i organizama na industrijske, biokemijske uljeze. Napokon, potrebno je izvršiti ciljana istraživanja utjecaja na morske resurse i riblje vrste, potencijalnih strategija prilagodbe te utjecaja ljudskih i socijalno-ekonomskih sustava.”

Izvor: Woods Hole Oceanographic Institution

Tražili ste na google-u:

• globalne klimatske promjene (5)