Istraživači su pronašli primitivni rezervoar Zemljinog plašta na otoku Baffin u kanadskom Arktiku. Geolog Matthew Jackson i njegovi kolege iz više surađujućih institucija izvještavaju o otkriću – prvom otkriću onog što bi mogao biti primitivni Zemljin plašt – u ovotjednom izdanju časopisa Nature.

Zemljin plašt je stjenovita, čvrsta ljuska smještena između Zemljine kore i vanjske jezgre i zauzima otprilike 84 posto Zemljina obujma. Plašt je sačinjen od više zasebnih dijelova ili rezervoara koji imaju različite kemijske sastave. Znanstvenici su prethodno zaključili da je Zemlja nešto starija od 4.5 milijarde godina, no nisu još pronašli komad primitivnog plašta Zemlje. Donedavno su istraživači općenito smatrali da su Zemlja i ostali planeti Sunčeva sustava hondritični, što znači da se za kemiju plašta smatralo da je jednaka onoj kod hondrita, koji su jedni od najstarijih, najprimitivnijih objekata u Sunčevom sustavu. Pretpostavljajući da je model Zemlje hondritičan, komad primitivnog plašta sadržavao bi određene udjele izotopa kemijskih elemenata helija, olova i neodimija.

Model prema kojem je Zemlja hondritična doveden je u pitanje nakon što je skupina iz Carnegie Instituta u Washingtonu prije pet godina otkrila da je udio neodimija u Zemlji viši od očekivanog ako bi Zemlja zaista bila hondritična. Ovo je otkriće izmijenilo očekivani udio neodimija u primitivnom plaštu te, shodno tome, promijenilo ono što istraživači trebaju tražiti kako bi pronašli dokaze primitivnog plašta. Prema vodećem autoru Matthew Jacksonu: „Tražili smo ispod pogrešne stijene“. Budući da su se mnoge stare stijene rastalile tijekom vremena, traženje dijela primitivnog omotača znači proučavanje lave. Lave zadržavaju jednaki izotopski sastav stijena koje su se u njih rastalile. Stoga je testiranje sastava lave identično testiranju originalnog sastava stijene.

Kad se pretpostavka o udjelu neodimija promijenila, Jackson i njegovi kolege znali su da moraju proučiti uzorke lave s otoka Baffin, budući da su ti uzorci sadržavali točne udjele helija i neodimija. Otkrili su da lave također sadrže točne udjele olova. Izotopi olova sugeriraju da je starost uzoraka s otoka Baffin za izvorni rezervoar plašta lave između 4.55 i 4.45 milijardi godina, što ih čini samo malo mlađim od same Zemlje. Uzorak lave potječe iz prastare stijene koja se rastalila prije 62 milijuna godina.

Kad su istraživači proučavali sastav lave pronađene na otoku Baffin, otkrili su da je uzorak imao točne udjele sva tri kemijska elementa – helija, olova i novi nehondritski udio neodimija. Ovo otkriće sugerira da je uzorak s otoka Baffin prvi dokaz za najstariji rezervoar plašta. Ova studija suprotstavlja se ideji da Zemlja ima primitivan hondritični plašt i, prema Matthew Jacksonu, „sugerira alternativu“. Jedna od mogućnosti, prema Jacksonu, jest da je „prvotna Zemlja prošla kroz proces diferencijacije te je Zemljina kora izdvojena iz prvotnog plašta i danas se skriva u dubokim slojevima Zemlje; skrivena kora i plašt pronađen na otoku Baffin zajedno bi činili hondrit.“ Ovo otkriće pomoći će znanstvenicima shvatiti sastav originalne, prvotne Zemlje. Ovo istraživanje poduprla je Nacionalna zaklada za znanost te Carnegie Institut iz Washingtona.

Izvor: National Science Foundation

Tražili ste na google-u:

• zemljin plašt (1)