Znanstvenici su otkrili prvi planet koji je sličan planetama u našem Sunčevom sustavu i koji bi mogao biti pogodan za život.
Egzoplanet Corot-9b od Zemlje je udaljen 1500 svjetlosnih godina, velik je poput Jupitera, a kruži oko velike zvijezde na sličnoj udaljenosti kojom "naš" Merkur kruži oko Sunca. Znanstvenici se nadaju da su otkrićem tog planeta došli korak bliže novoj Zemlji, odnosno novom Sunčevom sustavu u kojem je život moguć.
"Corot-9b bi za istraživanja egzoplaneta mogao imati jednako značenje kao kamen iz Rozete koji nam je omogućio dešifriranje različitih pisama", napisala je astronomkinja Claire Moutou u britanskom časopisu "Nature".
Dosada je otkriveno oko 400 egzoplaneta koji oko svojih sunaca kruže pri vrlo malim udaljenostima i na kojima je život potpuno nemoguć. S druge strane, na Corotu-9b temperatura seže od minus 20 do plus 160 stupnjeva Celzijevih.
"To je normalan egzoplanet umjerenih uvjeta. Iako smo dosad otkrili desetak sličnih ovaj je prvi čija se svojstva mogu podrobno istražiti" objasnila je astronomkinja Claire Moutou iz European Southern Observatory. "Corot-9b je prvi egzoplanet koji stvarno nalikuje planetima iz Sunčevog sustava" rekao je Hans Deeg, voditelj studije objavljene u časopisu Nature. "Veličina mu je poput Jupiterove, a orbita veličine Merkurove" dodao je.
Planet je otkrio francuski satelit Corot koji je specijaliziran za istraživanje egzoplaneta, a nove metode mjerenja omogućile su da se o planetu prikupi više podataka nego za sve dosadašnje egzoplanete zajedno.
Za video kliknite ovdje.



Infracrvena fotografija prikazuje velik broj mladih zvijezda, starih par milijuna godina, koje su se okupile u grozdu Berkeley 59 koji se nalazi u zviježđu Kefej.
Mnogi od najpoznatijih kometa, uključujući i Halleyjev komet, Hale-Bopp komet te najnoviji McNaughtov komet, vjerojatno su nastali u orbiti oko drugih zvijezda prema novoj teoriji koju je postavio internacionalni tim astronoma vođen znanstvenicima s Jugozapadnog istraživačkog instituta (SwRI) u Boulderu, Kolorado.
"HD209458b svakako nije mjesto za ljude slaboga srca. Pomoću proučavanja otrovnog plina ugljik monoksida, s velikom smo točnošću otkrili dokaze koji potvrđuju postojanje supervjetra koji puše brzinom od 5 000 do 10 000 kilometara na sat", rekao je Ignas Snellen, vođa tima astronoma.
Galaksije poput naše nastale su milijardama godina ranije iz poplava velikih plinskih oblaka od kojih neki i dalje kiše. Danas novi izračuni povezuju kiše velikih plinskih oblaka s aktivnim galaktičkim jezgrama (AGN - active galactic nuclei), izuzetno svijetlih centara nekih galaksija.