Novi laboratorijski test koji će analizom uzoraka krvi oboljelog od karcinoma otkriti genetske promjene u njegovim tumorskim stanicama omogućiti će kliničarima bolju kontrolu tijeka bolesti i učinkovitije liječenja. U razvoju novog postupka sudjelovali su Victor Velculescu i Rebecca Leary uz brojne druge istraživače Centra za liječenje karcinoma Johns Hopkins Kimmel u Baltimoreu.

Koristeći se tehnikama sekvenciranja DNA stanica tumora, odredili su specifične genske promjene u svakog bolesnika. Postupak sekvenciranja tumorske DNA je u početnoj fazi proveden na šest bolesnika, te će prije šire uporabe morati proći tehnička usavršavanja i rješavanje logističkih prepreka. Nova tehnika je prikazana u članku Science Translational Medicine i zasad je tek nagovještaj velikih pomaka u liječenju malignih oboljenja.

"Ja sam optimist", kaže Joe Gray, istraživač na Lawrence Berkeley National Laboratory u Kaliforniji. "Čini se da smo učinili važan korak u smjeru personalizirane medicine". 

Zdrava stanica ima sposobnost popravka svoje oštećene DNK. Tumorska stanica je izgubila tu sposobnost. Stoga se zdrave i tumorske stanice oboljelog razlikuju u nekim DNK segmentima. Prvo su upoznate promjene u DNK karakteristične za neke vrste leukemija i limfoma. Istraživanje promjena unutar DNK stanica solidnih tumora (poput karcinoma dojke i debelog crijeva) kasni zbog teškoća u izolaciji neoštećenih kromosoma iz tkiva solidnih tumora, kaže Felix Mitelman, istraživač raka na Sveučilištu Lund u Švedskoj. 

Problem čine složenijim i veći broj promjena unutar DNK, koje variraju od osobe do osobe. Do prave "revolucije" u dijagnostici raka dovest će postupci za otkrivanje kromosomskih aberacija u svim vrstama karcinoma. Velculescu i njegovi kolege analizirali su tumorsku DNK iz četiri kolorektalna karcinoma i dva karcinoma dojke. Bilo je potrebno oko 40 milijuna visokokvalitetnih sekvenciranja i očitanja. Uspoređujući nalaze tumorske DNK sa normalnom slijedom ljudskog genoma, uspjeli su pronaći više izmijenjenih regija u svakoj od ispitivanih vrsti raka. Leary kaže: "Ovi podaci daju osnovu za razvoj laboratorijskog testa koji će pronalaziti izmijenjene DNK regije.Tako bi male količine tumorskog DNK u krvotoku primjenom reakcija polimeraze teoretski mogle dati osjetljivi biomarker koristan za detekciju čak i malih tumora". 

Učinkovistost testa ispitana je kod bolesnika s karcinomom debelog crijeva. Krv bolesnika je testirana prije i nakon operacije kojom je uklanjan tumor. Pokazalo se da biomarker tumora značajno pada 127 dana nakon operacije, ali ipak ne nestaje. 

Smanjenje, ali ne i potpuno uklanjanje vrijednosti biomarkera možda se može pripisati tumorskim metastazama zaostalim u jetri oboljelih. Leary i njezini kolege su pronašli mnogostruke promjene u svakom tumoru bez potrebe za sekvenciranjem cijelog genoma. Ipak, procjenjuje se da je trošak sekvenciranja trenutno oko 5 000 dolara po uzorku, uz dodatnih 500 dolara za analizu podataka i projektiranje i ispitivanje biomarkera. 

Postupak je za sada preskup, kaže Leary, ali troškovi sekvenciranja će se nakon uhodavanja znatno smanjiti. Radi usporedbe navodi i troškovi kompjutorizirane tomografije, postupka koji se također primjenjuju u onkoloških bolesnika pri detekciji i praćenju onkološke bolesti. Oni po snimanju iznose i do 1 500 dolara. Sekvenciranje je početak. Međutim, najteži dio posla tek slijedi, a to je dizajniranje i testiranje biomarkera. 

Svaki biomarker biti će temeljito ispitati prije primjene kaže Arul Chinnaiyan, iztraživač karcinoma sa sveučilišta University of Michigan u Ann Arbor. "Još smo daleko od razumnih troškova i personalizacije liječenja. Zasad to izgleda kao mini projekt koji se razrađuje za potrebe svakog bolesnika", izjavila je Heidi Ledford.



Izvor: Scientific American