Počelo proučavanje metana u izljevu nafte u Meksičkom zaljevu
Oceanologu s Texas A&M sveučilišta dodijeljena je financijska potpora u iznosu od čak 160 000 dolara od strane Nacionalne zaklade za znanost (NSF) za proučavanje metana u izljevu nafte u Meksičkom zaljevu.
Vjeruje se kako je ovo prva takva potpora ikad dodijeljena jednom teksaškom znanstveniku. John Kessler profesor je na oceanografskom zavodu specijaliziran za kemiju oceana. Na put će krenuti 11. lipnja iz Gulfport, Miss. Naftna mrlja koju bi trebao proučavati sada je velika kao savezne države Maryland i Delaware zajedno. Kessler će voditi tim sastavljen od oceanografa Sveučilišta Texas (Shari Yvon-Lewis, Tom Bianchi i Heath Mills) te četiri do šest studenata diplomskog studija. Povratak očekuju 20. lipnja.
Tim će za istraživanja koristiti brodicu Cape Hatteras koja se nalazi u vlasništvu oceanografskoj konzorcija sastavljenog od sveučilišta Duke i North Carolina. Pretežno će proučavati velike količine metana koje se nalaze pomiješane s naftom koja šiklja iz morskog dna. Surađivat će i sa znanstvenicima Sveučilišta California, Santa Barbara, koji proučavaju širenje naftne mrlje.
“Smjesa koja trenutačno izlazi sastoji se od 40% metana i 60% nafte. Metan je inače jedan od plinova koji značajno pogoršavaju efekt staklenika. Znamo kako su se u davnoj prošlosti dogodile ogromne podvodne erupcije uslijed kojih se oslobodila ogromna količina metana. Takav scenarij promatramo i danas. Vjeruje se kako je metan oslobođen tijekom tih reakcija u konačnici utjecao na klimatske promijene koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina. Mjerenjem količine oslobođenog metana mi zapravo možemo testirati tu teoriju danas.”
Još jedno pitanje na koje se znanstvenici nadaju pronaći odgovor jest koliko kisika istisne metan u Meksičkom zaljevu. Određena količina metana oslobađa se ravno u atmosferu, ostatak se otopi u moru Meksičkog zaljeva gdje ga konzumiraju živući mikroorganizmi. Taj proces konzumacije metana odvija se uz potrošnju kisika. “Nadamo se kako ćemo otkriti na koje sve načine metan utječe na kisik otopljen u moru”, navodi Kessler.
“Znamo kako u Meksičkom zaljevu postoje velika područja na kojima jednom godišnje dolazi do deprivacije kisika. Ta su područja poznata kao `mrtve zone`. Nas zanima hoće li povećana prisutnost metana uzrokovati širenja takvih zona te u kakvom su odnosu metan i kisik. Kessler smatra da iako se radi o jednoj od najvećih ekonomskih i ekoloških katastrofa, u kojoj je zagađeno preko 100 km obale Meksičkog zaljeva što uključuje i obalno močvarno područje, ova situacija ipak predstavlja jedinstvenu priliku za istraživanje na mnogo razina. “Nikome se nikad ne bi trebalo dozvoliti ispuštanje ovakve količine metana i nafte u zaljev bez obzira koliko važan eksperiment želi provesti”, objašnjava Kessler. “Baš zbog toga ova situacija predstavlja uistinu rijetku priliku za proučavanje procesa koji su se odvijali u davnoj prošlosti. Na temelju rezultata ovog istraživanja možda ćemo dobiti bolju sliku što možemo očekivati u budućnosti.”
Izvor: Texas A&M University
Tražili ste na google-u:
- metan u moru (1)
- prošlost nafte (1)

