Čak i najveći poklonik Star Trek serije vjerojatno bi teško pratio sve tehničke detalje istraživanja s Queen's Univerity pod vodstvom profesora astrofizike i čestica Wolfganga Raua iz Kingstona u Kanadi. Profesor Rau jedini je kanadski znanstvenik, u grupi koja broji šezdeset znanstvenika uključenih u istraživanje hladne tamne materije (CDMS), čija su nedavna otkrića objavljena u zadnjem broju magazina Science. Profesor Rau kaže kako projekt spada u jedan od dva-tri najvažnija eksperimenata na ovom području u svjetskim razmjerima. Rezultati eksperimenata sugeriraju interakciju s česticama tamne materije.
Za objašnjenje svoje zahtjevne potrage za tamnom materijom, česticama koje je teško detektirati, a koje su odigrale glavnu ulogu u evoluciji svemira kao i formaciji naše galaksije, koristi jednostavnu analogiju. "To je kao da tražite iglu u plastu sijena. Ipak, u znanosti težimo drugačijem pristupu. Umjesto da samo kopamo, pokušavamo se riješiti i dijela sijena," objašnjava profesor Rau koji je ujedno i ravnatelj kanadskog istraživačkog centra na području astrofizike čestica. Igla bi bila analogija za međudjelovanje tamne materije s običnom materijom u detektoru elementarnih čestica, dok bi sijeno bilo međudjelovanje čestica iz drugih izvora, poput kozmičke radijacije. Takvu pojavu još nazivamo i pozadinsko zračenje.
Dva događaja zabilježena tokom CDMS eksperimenta pokazivala su karakteristike međudjelovanja koje bi uključivalo elementarne čestice tamne materije. "U tom slučaju rade se dodatni testovi ne bi li se razlučilo radi li se o pozadinskom zračenju ili o zračenju koje doista potječe od čestica tamne materije," navodi profesor Rau. "Vidjeli smo ova dva događaja, ali za sada nismo u stanju reći sa sigurnošću o čemu se zapravo radi. Došli smo do granice koju tehnička konfiguracija našeg eksperimenta još nije u stanju prijeći. Trenutačno se bavimo nadogradnjom i usavršavanjem naših detektora ne bi li dobili na osjetljivosti, ali s vremenom planiramo izgraditi mnogo veći eksperiment u SNOLAB-u, podzemnom laboratoriju u blizini Sudburija koji je povezan s Queen's Univerity."
Kad jednom shvate što je tamna materija, znanstvenici će moći odgovoriti na osnovna pitanja o nastanku svemira. "Tamna materija čini oko 85% sve materije u svemiru, a mi ne znamo što je to," ističe profesor Rau. "Tamna materija odgovorna je za postojanje galaksija te igra izuzetno važnu ulogu u evoluciji svemira. Mi se ovdje bavimo osnovnom znanosti. Kada ne bi bilo tamne materije, ne bi bilo ni nas."
Izvor: sciencedaily.com



Infracrvena fotografija prikazuje velik broj mladih zvijezda, starih par milijuna godina, koje su se okupile u grozdu Berkeley 59 koji se nalazi u zviježđu Kefej.
Mnogi od najpoznatijih kometa, uključujući i Halleyjev komet, Hale-Bopp komet te najnoviji McNaughtov komet, vjerojatno su nastali u orbiti oko drugih zvijezda prema novoj teoriji koju je postavio internacionalni tim astronoma vođen znanstvenicima s Jugozapadnog istraživačkog instituta (SwRI) u Boulderu, Kolorado.
"HD209458b svakako nije mjesto za ljude slaboga srca. Pomoću proučavanja otrovnog plina ugljik monoksida, s velikom smo točnošću otkrili dokaze koji potvrđuju postojanje supervjetra koji puše brzinom od 5 000 do 10 000 kilometara na sat", rekao je Ignas Snellen, vođa tima astronoma.
Galaksije poput naše nastale su milijardama godina ranije iz poplava velikih plinskih oblaka od kojih neki i dalje kiše. Danas novi izračuni povezuju kiše velikih plinskih oblaka s aktivnim galaktičkim jezgrama (AGN - active galactic nuclei), izuzetno svijetlih centara nekih galaksija.