Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov broj raste iz godine u godinu.
ZAGREB - Farmakogenomika imat će sve veći utjecaj na proizvodnju lijekova. Naime, regulatorne agencije koje odobravaju puštanje lijekova na tržište ubuduće će od proizvođača tražiti ne samo kliničke studije o učinkovitosti pojedinog lijeka, nego će se morati predočiti i testiranje na genomski odgovor za pojedinog pacijenta - smatra prof. dr. Slobodan Vukičević, bazični znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Drugim riječima, kompanije će morati uspoređivati lijek s konkretnom genomskom slikom svakog pacijenta i vidjeti koji je od njih odlično reagirao na terapiju, koji nije uopće, a kod kojega je lijek djelovao samo djelomično. Za neke će se moći raditi usporedba u već poznatim genskim bazama genetskih biomarkera, a neke će farmaceutska industrija tek morati pronaći.
- Neke biotehnološke kompanije već su krenule tim putem. Primjerice, Genetech i Amgen istodobno s lijekovima razvijaju i testove kojima se dokazuje njihova učinkovitost ili neučinkovitost kod pacijenta - ističe prof. dr. Vukičević. Dodaje da će one kompanije koje ne budu radile na takav način sigurno izgubiti tržište i ostati bez potencijalnih blockbustera.
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov će broj iz godine u godinu sigurno rasti.
Izvor: Jutarnji List
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov broj raste iz godine u godinu
ZAGREB - Farmakogenomika imat će sve veći utjecaj na proizvodnju lijekova. Naime, regulatorne agencije koje odobravaju puštanje lijekova na tržište ubuduće će od proizvođača tražiti ne samo kliničke studije o učinkovitosti pojedinog lijeka, nego će se morati predočiti i testiranje na genomski odgovor za pojedinog pacijenta - smatra prof. dr. Slobodan Vukičević, bazični znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.



Njemački medicinski znanstvenik, antropolog i političar Rudolf Ludwig Carl Virchow (1821. -1902.) bio je osnivač škole "stanične patologije", koja je temelj suvremene patologije.
Tragajući za korijenima ljudskog morala u životinjskom svijetu, autori su se usredotočili na pripadnike iz porodice pasa koji znaju kako igrati pošteno. Autori su Marc Bekoff, profesor emeritus ekologije i evolucijske biologije na University of Colorado, Boulder i Jessica Pierce, etičarka i suradnica na University of Colorado Health Sciences Center u Centru za bioetiku i društvene znanosti.
Početkom 2011. godine vodeći svjetski časopis u području populacijskih istraživanja, Demography, naći će se među Springerovim izdanjima.
U vrlo jakoj konkurenciji od 36 prijavljenih projekata na program „Znanstvene suradnje“ fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (UKF) IRB-ovi znanstvenici dobili su tri od ukupno devet financiranih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 2.5 milijuna kuna.
Ne omalovažavajte sitnice koje ljudi nose za sreću. Nova istraživanja pokazuju da posjedovanje nekog predmeta za koji vjerujemo da donosi sreću (amajlije, talismana) zaista može poboljšati postignuća jer povećavaju naše samopouzdanje.