Prof. dr. Slobodan Vukičević: Lijekovi se neće odobravati bez dokaza koliko pomažu
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov broj raste iz godine u godinu.
ZAGREB – Farmakogenomika imat će sve veći utjecaj na proizvodnju lijekova. Naime, regulatorne agencije koje odobravaju puštanje lijekova na tržište ubuduće će od proizvođača tražiti ne samo kliničke studije o učinkovitosti pojedinog lijeka, nego će se morati predočiti i testiranje na genomski odgovor za pojedinog pacijenta – smatra prof. dr. Slobodan Vukičević, bazični znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Drugim riječima, kompanije će morati uspoređivati lijek s konkretnom genomskom slikom svakog pacijenta i vidjeti koji je od njih odlično reagirao na terapiju, koji nije uopće, a kod kojega je lijek djelovao samo djelomično. Za neke će se moći raditi usporedba u već poznatim genskim bazama genetskih biomarkera, a neke će farmaceutska industrija tek morati pronaći.
- Neke biotehnološke kompanije već su krenule tim putem. Primjerice, Genetech i Amgen istodobno s lijekovima razvijaju i testove kojima se dokazuje njihova učinkovitost ili neučinkovitost kod pacijenta – ističe prof. dr. Vukičević. Dodaje da će one kompanije koje ne budu radile na takav način sigurno izgubiti tržište i ostati bez potencijalnih blockbustera.
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov će broj iz godine u godinu sigurno rasti.
Izvor: Jutarnji List
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov broj raste iz godine u godinu
ZAGREB – Farmakogenomika imat će sve veći utjecaj na proizvodnju lijekova. Naime, regulatorne agencije koje odobravaju puštanje lijekova na tržište ubuduće će od proizvođača tražiti ne samo kliničke studije o učinkovitosti pojedinog lijeka, nego će se morati predočiti i testiranje na genomski odgovor za pojedinog pacijenta – smatra prof. dr. Slobodan Vukičević, bazični znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

