Znanstvenici predvođeni prof. Igorom Rudanom utvrdili su analizom uzoraka stanovnika Dalmacije da su početak i intenzitet pušenja te opseg struka i težina kao i, recimo, masnoće u krvi uvjetovani genima.

Hrvatska biobanka, popularno nazvana “10 001 Dalmatinac”, na čijem razvoju danas radi više od stotinu hrvatskih znanstvenika, tijekom proteklih nekoliko godina nametnula se kao najuspješniji znanstveni pothvat u novijoj povijesti Hrvatske, ali i šire regije, piše Slobodna Dalmacija, a mi prenosimo. Ovaj je projekt vratio Hrvatsku na znanstvenu kartu svijeta jer je u protekle dvije godine iznjedrio čak 11 svjetski zapaženih otkrića. Javnost se s projektom upoznala 2008. godine kada je prof. Rudan u Splitu predstavio otkriće svog znanstvenog tima, jedno od najvećih ostvarenih na prostoru Hrvatske.

Istraživanjima koje je provodio sedam godina na sedam hrvatskih otoka pokazao je da gen SLC2A9 regulira razinu mokraćne kiseline u krvi, zbog čega uzrokuje i čestu upalnu bolest zglobova – giht. Spoznaju je do danas potvrdilo sedam nezavisnih grupa, a citiralo već više od 100 inozemnih znanstvenika. Giht je, inače, oko tri puta češći kod stanovnika naših otoka nego u drugim svjetskim populacijama pa je gen ovdje bilo lakše i pronaći. Prava eksplozija svjetski vrijednih otkrića na splitskom Medicinskom fakultetu događa se ove godine. Posebno zanimljivima prof. Rudan smatra dva nedavna otkrića.

Masnoće u krvi genetski regulirane
U suradnji s prof. dr. Vjekoslavom Krželjom i prof. dr. Rosandom Mulić pronađeni su geni koji utječu na opseg struka i tjelesnu težinu. Otkriće je neočekivano jer ti geni nemaju veze s građom organizma ili metabolizmom, već su povezani s osjećajem nagrade u mozgu i ovisnim ponašanjima. Prof. Rudan je pri predstavljanju svoga otkrića najavio da je to prvi u nizu značajnih rezultata koje tek treba očekivati od njegove grupe. I doista, u 2009. ravnopravno je sudjelovao u jednom od najzapaženijih istraživanja te godine, provedenom u 16 europskih država. Međunarodni tim znanstvenika pronašao je gene koji reguliraju razine masnoća u krvi i povećavaju rizik od srčanog udara.

Zanimljivost je toga otkrića da su razine masnoća u krvi precizno genetski regulirane u svake osobe te da znatno manje ovise o načinu prehrane nego što se prije mislilo. Oba spomenuta rada objavio je vodeći svjetski časopis za genetička istraživanja Nature Genetics.

Čini se da je pretilost mnogih ljudi uvjetovana malim razlikama u tome kako im je “podešen“ unutarnji osjećaj potrebe za jelom. U nekih se ljudi pojavljuje ovisnost o osjećaju nagrade nakon jela te ulaze u zatvoreni krug prečestog hranjenja. Anoreksija bi, pak, mogla biti rezultat obratno podešenog mehanizma u osoba s drugačijom varijantom ovoga gena.

Početak, trajanje i prestanak pušenja – zapisano u genima?
Još je neočekivanije bilo otkriće da su početak, prestanak i intenzitet pušenja uvjetovani djelomično i genetski. U suradnji s mladim znanstvenicima dr. Ozrenom Polašekom, dr. Ivanom Kolčić i dr. Linom Zgaga, prof. Rudan i brojni inozemni suradnici udruženi u tri velika konzorcija potvrdili su, neočekivano, da postoji gen (označen kao BDNF) koji djeluje unutar mozga i više ili manje potiče na sklonost pušenju, dok se drugi gen, povezan s dopaminskim sustavom u mozgu (označen kao DBH), povezuje s odlukom o prekidu pušenja. Uz njih postoji i odvojeni sustav gena, nazvan CHRNA, koji su zaduženi za razgradnju nikotina.

Među stanovništvom, objašnjava prof. Rudan, postoje vrlo velike genetski uvjetovane razlike u sposobnosti razgradnje nikotina, a CHRNA geni određuju kojim će intenzitetom osoba pušiti i na kolikoj dnevnoj dozi cigareta će se zaustaviti.

Znanosti ne treba senzacionalizam
Upozorava ujedno kako smo prošlih godina svjedočili prevelikom broju nekritičnih i senzacionalističkih napisa o nevjerojatnim znanstvenim uspjesima raznih znanstvenika koji bi trebali dovesti do izlječenja teških bolesti.

“Ne znam zašto su neki naši znanstvenici dopuštali takvu prezentaciju svojih otkrića, jer istina je, nažalost, bitno drugačija. Za većinu bolesti već barem dva desetljeća svjetska znanost nema novih revolucionarnih lijekova, a niti velikih rješenja kako ih liječiti. Štoviše, mnogim lijekovima koji se danas koriste uopće ne razumijemo mehanizam djelovanja. Veliki znanstveni “prodori“ o kojima mediji često senzacionalistički pišu najviše služe osobnoj promociji pojedinih znanstvenika, a najmanje pomažu samoj znanosti”, zaključio je prof. Rudan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Tražili ste na google-u:

• masnoća u krvi (35)
• masnoća u krvi i pušenje (3)
• medicina masnoca u krvi (2)
• slike i tekst o prehrampenim navikama (2)
• pusenje i masnoce u krvi (1)
• pusenje i masnoca u krvi (1)
• otok kod gihta (1)
• bruh (1)
• masnoce u krvi i masnoče (1)
• masnoče u krvi (1)