Rapamicin, lijek koji sprječava imunološki sustav da napada presađene organe, možda se može iskoristiti i u druge svrhe: u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Lijek je pomogao sposobnostima učenja i pamćenja kod miševa oboljelih od bolesti analogne Alzheimerovoj.
Ovo je otkriće prijavio tim znanstvenika sa Sveučilišta u Texasu, San Antonio. Studija objavljena u časopisu Journal of Biological Chemistry pruža prve dokaze da je lijek u stanju poništiti simptome koji se javljaju kod bolesti koje su slične Alzheimerovoj, tvrdi glavni autor studije, dr. sc. Salvatore Oddo, asistent na Odsjeku za fiziologiju na UT Health Science Center. Rapamicin također reducira ozljede u mozgu miševa, otkriva tim. Takve lezije su slične lezijama koje su imali umrli ljudi inače oboljeli od Alzheimerove bolesti."Naša otkrića mogu imati duboke kliničke implikacije", tvrdi dr. Oddo koji je član Barshop Institute for Longevity and Aging Studies u sklopu Sveučilišta. "Budući da je rapamicin odobren od strane američke Food and Drug Administration, klinička bi testiranja lijeka mogla početi vrlo brzo."
Prošle su godine tri institucije, uključujući i Barshop Institute, objavile da je rapamicin produžio životni vijek zrelih miševa koji su bili predmet istraživanja. To je prva farmakološka intervencija koja je uspjela u produživanju života kod životinja.
Deset tjedana su istraživači hranili bolesne miševe hranom koja je sadržavala rapamicin. Na početku eksperimenta, miševi su bili 6 mjeseci stari, otprilike kao mladi punoljetnici, a već su pokazivali nedostatke u procesima učenja i pamćenja, a i lezije na mozgu. Nakon 10 tjedana miševi su testirani kako bi se ispitale njihove moždane sposobnosti i posljedice bolesti. Na kraju testiranja, mozgovi miševa su analizirani i kako bi se ustanovilo djelovanje rapamicina.
Rapamicin, bakterijski proizvod koji je po prvi put izoliran iz zemlje sa otoka Rapa Nui u Južnom Pacifiku, također se testira u istraživanjima raka. Rapa Nui je opće poznat kao Uskršnji otok, a prepoznatljiv je po drevnim monolitima s licima.
Izvor: sciencedaily.com
Istraživači su dugo zavidjeli na sposobnosti pauka da proizvodi svilu koja je vrlo lagana, a opet tako jaka i tvrda kao čelik ili kevlar.
Znanstvenici sa Southamptona, Velika Britanija, te s Ulma i Karlsruha u Njemačkoj pokazali su da varijanta fluorescentnog proteina (FP), prvobitno izoliranog iz koraljnog grebena, ima odlična svojstva kao protein marker za superrezolucijsku mikroskopiju u živim stanicama. Njihova otkrića objavljena su online te će se pojaviti u tisku u predstojećem kolovozu časopisa Nature Methods.
Odvojene vrste koje žive u značajno drugačijem okolišu ne moraju nužno imati i drugu ekološku nišu. Ovo je glavno otkriće studije koja je ispitivala točnost današnjih statističkih testova koji koriste modele grafičke rasprostranjenosti da bi pretpostavili promjene u zahtjevima okoliša.
Zoolog s University of British Columbia otkrio je novi hormon kortikosteroid u morskoj paklari, ribi nalik jegulji i jednoj od prvih kralježnjaka koji datiraju još prije 500 milijuna godina.
Protein upleten u mnoge biološke procese možda ima i ulogu u pamćenju, navodi se u novom istraživanju koje je vodio University of Southern California i National Institute on Aging na National Institutes of Health.