Spolno uznemiravanje pojam je koji uključuje verbalna i neverbalna ponašanja koja vrijeđaju, kao i neprijateljski i ponižavajući odnos prema ženama.

Spolno uznemiravanje djeluje na žrtvu jednako kao i seksualno napastovanje na poslu. Prema Emily Leskinen, Lilia Cortini i Dani Kabat, istraživačicama s University of Michigan u SAD-u, spolno zlostavljanje negativno utječe na osobna i profesionalna postignuća, a samo po sebi ozbiljan je oblik spolne diskriminacije.

Po njihovom mišljenju, moguće je da se na temelju postojećih zakona koji sankcioniraju rodno uznemiravanje, spolno uznemiravanje prepozna kao ozbiljan oblik seksualne diskriminaciju na radnom mjestu. Njihov rad objavljen je online u Springerovom časopisu Law and Human Behavior.

Općenito je prihvaćeno da neželjena seksualna pažnja čini bitan dio seksualnog uznemiravanja. Leskinenov rad pokazuje da je devet od deset ispitivanih žena doživjelo maltretiranje na poslu rodnim uznemiravanjem bez tjelesnog kontakta. A ipak, u okviru postojećih zakonskih koncepcija o seksualnom uznemiravanju, ako pri tom ne dođe do seksualnog kontakta, sve uglavnom biva zanemareno na sudu.

Leskinen, Cortina i Kabat provele su istraživanje o odnosu prema ženama zaposlenim u dva dominantno muška područja i to u američkoj vojsci (9725 žena) i federalnoj pravnoj službi (1425 žena). Analiza prikupljenih podataka pokazala je pet tipova uznemiravanja: niska razina viktimizacije (seksističko ponašanje); spolno uznemiravanje (seksističko i grubo uznemiravanje); spolno uznemiravanje s neželjenim seksualnim dodirima; umjereno viktimiziranje (umjerene razine svih vrsta zlostavljanja), visoka viktimizacija (učestalo maltretiranje). Velika većina (90 posto) žrtava uznemiravanja pripada prvom ili drugom tipu, gdje ne dolazi ni do kakvih neželjenih seksualnih dodira, što je i najčešći oblik seksualnog uznemiravanja.

Istraživači su tada usporedili profesionalna i osobna postignuća zlostavljanih žena i onih bez takvih iskustava iz dvaju navedenih radnih okruženja. U vojsci, žrtve su postizale znatno lošije radne rezultate, a pad svoje uspješnosti opravdavale su fizičkim i emocionalnim zdravstvenim razlozima. Žrtve su doživljavale manje zadovoljstva u svojem životu i zdravlju i češće su razmišljale o napuštanju posla. Među odvjetnicima, spolno uznemiravane žene su iskazale manje zadovoljstva u profesionalnim odnosima i viši stres u poslu. Ti rezultati pokazuju da spolno uznemiravane žene, poput žena koje su iskusile spolno uznemiravanje s napastovanjem, lošije obavljaju svoje poslove na radnom mjestu.

Izvor: Springer

Tražili ste na google-u:

• spolna diskriminacija na poslu (2)
• članci o spolnoj diskriminaciji (1)
• spolna diskriminacija (1)