Smrtonosni potres u Tongi zapravo – tri velika potresa?
Potres magnitude 8.1 i tsunami koji je ubio 192 ljudi prošle godine u Samoi, Američkoj Samoi i Tongi, zapravo je bio trostruki udarac.
Ovaj veliki potres jačine 8.1 u isto je vrijeme prikrio i aktivirao dva velika potresa magnitude 7.8, kako izvješćuju seizmolozi u radu objavljenom u ovotjednom izdanju časopisa Nature. Nacionalna zaklada za znanost (NSF) i Geološki nadzor SAD-a financirali su ovo istraživanje, a vodio ga je seizmolog Thorne Lay sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu.
„U početku smo mislili da je to bio jedan potres“, kaže koautor rada Keith Koper, upravitelj seizmografske postaje Sveučilišta Utah. „Kad smo promotrili podatke, pokazalo se da se ne radi o samo jednom velikom potresu, već o tri velika potresa koji su se dogodili u razmaku od dvije minute jedan od drugoga. Dva potresa koji su bili skriveni bili su odgovorni za dio štete i tsunami valove.“ Dva potresa magnitude 7.8 u kombinaciji „predstavljaju količinu energije oslobođenu potresom magnitude 8“, kaže Koper. Potres koji se dogodio 29. rujna 2009. Uzrokovao je tsunami valove kojima je visina varirala ovisno o području gdje su udarili. Na nekim mjestima voda je dosegla preko 49 stopa iznad razine mora. Katastrofa je ubila najmanje 149 ljudi u Samoi, 34 ljudi u Američkoj Samoi i 9 ljudi na otoku Niuatoputapu smještenom u sjevernom dijelu Tonge.
To je prvi poznati slučaj velikog „normalnog“ rasjednog potresa (potresa magnitude 8.1) koji se dogodio na oceanskoj litosfernoj ploči te zatim aktivirao velike tektonske potrese (potrese magnitude 7.8) u subdukcijskoj zoni gdje oceanska ploča tone, odnosno podvlači se pod kontinentalnu ploču Zemljine kore. „Detaljna analiza seizmičkih valova pokazala je da se radilo o neuobičajenom slijedu događaja“, kaže Benjamin Phillips, upravitelj programa u Odjelu za znanosti o Zemlji NSF-a koji je financirao istraživanje.
Obično veliki megatektonski potresi koji se događaju na granicama između dviju ploča, u zonama subdukcije, aktiviraju ostale potrese na oceanskoj ploči koja tone, odnosno podvlači se pod kontinentalnu ploču. Tektonski potresi su oni kod kojih se kora s obje strane potiskuje prema rasjedu, čime se kora s jedne strane podvlači ili navlači u odnosu na drugu koru s druge strane. U jugozapadnom dijelu Tihog oceana pacifička ploča pomiče se prema zapadu i podvlači se pod Tonga blok, mikroploču na sjeveroistočnom rubu australske ploče. Kod normalnih potresa kora se razdvaja duž rasjeda. Potres magnitude 8.1 dogodio se kad je pacifička ploča pukla i razdvojila se te se počela kretati prema zapadu i pod Tonga blok. „Ovo je prvi put da je veliki normalni rasjedni potres aktivirao velike tektonske rasjedne potrese“, kaže Koper. „Ova će studija utjecati na način izračuna štete od potresa i tsunamija, ne samo u ovoj regiji već i u potencijalnim drugim mjestima diljem svijeta.“
Sva tri potresa nastali su na dubinama od 9 do 12 milja ispod površine. Potres magnitude 8.1 trajao je 60 sekundi. Prvi potres magnitude 7.8 javio se između otprilike 49 i 89 sekundi nakon potresa 8.1., drugi potres magnitude 7.8 započeo je između 90 i 130 sekundi nakon što se javio prvi potres. Znanstvenici znaju za samo tri slučaja velikih potresa (onih magnitude veće od
do sad koji su se dogodili zbog razmicanja ili normalnog rasjedanja ploča, bez podvlačenja oceanske ploče. To su bili potres iz 1933. koji se dogodio u Sanriku, Japan, magnitude otprilike 8.4, koji je ubio više od 3 000 ljudi, potres na Sumbi u Indoneziji iz 1977. magnitude 8.3 koji je odnio 189 života i potres uz 2007. koji se dogodio na Kurilskom otočju u Rusiji, magnitude 8.1.
„Imamo seizmometre samo 100 godina, a zadovoljavajuće je praćenje potresa svega posljednjih 50 godina, stoga potresni ciklusi nisu bili dovoljno dobro praćeni da bismo zapazili ovako nešto prije.“ Osim Kopera s Utaha, ostali koautori rada objavljenog u časopisu Nature su seizmolozi Charles Ammon iz državnog Sveučilišta Pennsylvania, Hiroo Kanamori iz Tehnološkog instituta Kalifornija, Luis Rivera iz Sveučilišta Strasbourg u Francuskoj te Alexander Hutko iz Sjedinjenih istraživačkih seizmoloških instituta pri Podatkovnom centru u Seattleu.
Izvor: National Science Foundation
Tražili ste na google-u:
- tektonski potresi (2)

