Helicobacter pylori, bakterija prisutna kod otprilike pola svjetskog stanovništva, može uzrokovati pojavu želučanog čira i tako pokrenuti proces vezan uz nastanak karcinoma želuca. Autori članka objavljenog u F1000 Medicine Reports, Seiji Shiota i Yoshio Yamaoka, ističu važnost prevencije raka želuca uništenjem navedene bakterije.

Sve je više ljudi zaraženo s H. pylori tako da bi se uskoro moglo dogoditi da većina stanovništva u razvijenim zemljama bude inficirana. Većina zaraženih uopće nema simptoma, ali kod mnogih se s vremenom pojave problemi sa želucem, kao što je čir. Bakterija Helicobacter pylori je usko povezana s više od 90% čireva na dvanaesniku i također doprinosi pojavi želučanog čira, što je jedan od najvećih svjetskih medicinskih problema.

Shiota i Yamaoka, s Oita University u Japanu, i Baylor College of Medicine u Texasu odvojeno su pokrenuli veliko sveobuhvatno istraživanje u Japanu. Pacijenti kojima je dijagnosticiran karcinom želuca u ranom stadiju bili su podvrgnuti antibioticima nakon kiruruške operacije tumora te praćeni u vremenskom razdoblju od tri godine. Navedeni bolesnici, koji su primali antibiotsku terapiju, imali su značajno manji rizik za ponovnu pojavu želučanog karcinoma s obzirom na to da je infekcija s Helicobacter stavljena pod kontrolu.

Kako god, stanovništvo Indije i Tajlanda ima jako visoku prevalenciju (udio populacije koja boluje od nečega) infekcije s H. pylori, ali također i nisku incidenciju želučanog karcinoma. Smatralo se da bi specifične mutacije u genomu H. pylori (posebno prisutnost istočnoazijskog toksin-vezanog gena, cagA) mogle pridonositi povećanom riziku od razvoja karcinoma želuca, ali nedavno otkriveni genotipovi cagA, pozitivni u području Azije uz Tihi ocean, nisu povezani s pojavom raka.

Shiota i Yamaoka su istaknuli: "Čimbenici virulencije kod ove bakterije, posebno genetički faktori, i okolišni čimbenici doprinose povećanom riziku za pojavu raka želuca i potrebna su dodatna istraživanja u tom smjeru."

Oni također upozoravaju da bi liječnici trebali poduzeti sve mjere u sprječavanju širenja navedene bakterije, ali uzimajući u obzir sve učestaliju upotrebu antibiotika koja nije opravdana. "Kada bi sve zaražene osobe bile pod terapijom antibioticima, trebali bismo uzeti u obzir da će tada doći i do porasta bakterijske rezistencije što bi rezultiralo neočekivanim posljedicama, kao što su adenokarcinom jednjaka, astma i razni autoimuni poremećaji", navode.



Izvor: eurekalert.org