Španjolski znanstvenici analizirali su razine temperature i soli u zapadnom dijelu Sredozemnog mora u razdoblju između 1943. i 2000. godine kako bi proučili evoluciju svake varijable.

Njihovo istraživanje pokazuje da je, barem od 40-tih godina, dubinska voda postajala postupno toplija i slanija i da se od 90-ih godina taj proces ubrzao. Svake godine temperatura dubokog sloja Zapadnog Mediterana raste za 0.002°C, a razine soli rastu a 0.001 jedinica saliniteta. Ove promjene, iako minimalne od godine do godine, uzastopno se i stalno javljaju u sve bržem tempu od 1990.-tih godina.
Rezultati su dosljedni, „no da bi potvrdili ovaj trend ubrzanja, moramo ga pratiti u godinama koje dolaze“, kaže Manuel Vargas – Yáñez, glavni autor studije i istraživač u Oceanskom centru Malage, ustanovi Španjolskog instituta oceanografije (IEO).

U svojoj studiji objavljenoj u Journal of Geophysical Research istraživači su analizirali temperature i razine soli u tri sloja Sredozemnog mora: gornjem sloju (od površine do 150 – 200 metara u dubinu, uključujući vodu koja prodire iz Atlantika), središnjeg sloja (na dubini od 200 do 600 metara uključujući vodu iz Istočnog Mediterana koja prodire u zapadni bazen putem Sicilijanskog prolaza) te dubinski sloj (od 600 metara do morskog dna uključujući vodu Zapadnog Mediterana).

„Ovi slojevi, naročito dubinski sloj, zauzimaju ogroman volumen i podizanje temperature tog volumena svake godine za tisućinku stupnja zahtijeva ogromnu količinu topline“, ističu istraživači. Skupina je također pratila porast u razini soli i temperature srednjeg sloja mora. Ovo nije bilo jasno praćeno u gornjem sloju, „no može se izvesti iz topline u dubokom sloju i studija koje su provele druge skupine te naš trenutni istraživački projekt“, napominje Vargas – Yáñez.

Moramo pratiti more
Istraživačka skupina sakupila je podatke o temperaturi i razinama soli pomoću MEDATLAS-ove (Mediteranski hidrografski atlas) baze podataka te koristeći IEO programe praćenja. Svi podaci su prikupljeni iz Alboranskog mora, Katalonsko – Balearskog mora, Lionskog zaljeva, Ligurskog mora, Tirenskog mora te Alžirskog bazena u razdoblju od 1943. do 2000. godine. „Moramo poduprijeti već postojeće mreže i izgraditi nove kako bi nadgledali more. Tek tad moći ćemo detektirati na pouzdan i efektivan način kako se promjene odvijaju u moru“, zaključuje Vargas – Yáñez.

Izvor: FECYT – Spanish Foundation for Science and Technology

Tražili ste na google-u:

• trenutna temperatura u malagi španjolska (1)