Facebook, MySpace, Twitter i slični servisi su za samo sedam godina od običnog sveučilišnog trenda postali globalna pojava. Međutim, postavlja se pitanje koliko su socijalne mreže dobre za naš intelektualni razvoj?

• Razvoj socijalnih mreža mijenja način na koji ljudi doživljavaju Internet. U početku je to bio samo alat korišten potpuno anonimno, ali danas se pomoću njega postavljaju neka pitanja koja se tiču same čovjekove prirode i indentiteta.

• Kad bi postojala država koja se zove Facebook bila bi po broju stanovnika četvrta najnapučenija zemlja svijeta odmah iza Sjedinjenih Država. Od toga gotovo više od polovice ovih korisnika aktivno posjećuje Facebook svaki dan.

• Nielsen Online izvještava kako su socijalne mreže postale četvrta najučestalija aktivnost internet korisnika. Vrijeme provedeno na socijalnim mrežama je gotovo tri puta veće od vremena ukupne aktivnosti na Internetu.

• Socijalne mreže mogu ublažiti usamljenost i podići samopouzdanje. Međutim mogu imati i kontra-efekt, ovisno o korisniku.

Steve je tip čovjeka koji voli svima detaljno dati do znanja što trenutno radi. Informacije koje on objavljuje na Facebook-u su tipa: "Upravo završio pripremanje mochaccina i spremam se Schnookera izvesti u šetnju" ili "Izgubio recept za tortu…totalni bed…uf." On je uvjeren da njegovi online prijatelji žele znati što se u svakom trenutku s njim događa, te ih on svako malo izvještava.

Lako je ne pridodavati veliki značaj tome što Steve i milijuni drugih korisnika rade na socijalnim mrežama, ali je činjenica da oni svi zajedno učestvuju u najvećem socijalnom pokusu ikad napravljenom. Iako je Internet oduvijek pružao usluge tipa forumi ili blogovi gdje je hrpa korisnika mogla pisati o bilo čemu, socijalne mreže daju socijalnoj interakciji strukturu na način da omogućavaju konzistentnu komunikaciju između korisnika.