U potrazi za izvanzemaljskim životom, znanstvenici su posljednjih godina pokrenuli intenzivnija istraživanja tzv. ekstremofila, životnih vrsta koje uspijevaju preživjeti u iznimno negostoljubivim uvjetima - na vrlo visokim ili vrlo niskim temperaturama.

Slijepi škorpioni koji žive u mračnim dubinama špilja "demantiraju" ukorijenjenu pretpostavku da su posebne prilagodbe nepovratne slijepe ulice evolucije. Prema novoj filogenetičkoj analizi porodice Typhlochactidae, škorpioni koji trenutno žive bliže površini (ispod kamenja i ostataka lišća) evoluirali su neovisno o svojim precima koji su bili prilagođeni životu dublje ispod površine (u špiljama).

Razumijevanje utjecaja klime u prošlosti na ljudsku evoluciju se može dramatično poboljšati internacionalnim interdisciplinarnim istraživačkim programom koji bi upotpunio podatke o rijetkim ljudskim fosilima i nepotpune klimatske podatke te ispitao vezu između njih, piše u novom izvješću koje je izdalo National Research Council.

Znanstvenici na University of Liverpool dobavili su prvi eksperimentalni dokaz koji pokazuje da evoluciju snažno pokreću interakcije između vrsta a ne adaptacija na okolinu.

Samo se neki šišmiši i zubati kitovi oslanjaju na sofisticirano eholociranje, u kojem emitiraju sonarne pulsove i procesuiraju povratne eho signale, kako bi detektirali i pratili manje lovine. Sada, dva nova istraživanja pokazuju kako nevjerojatna sposobnost nekih kitova i šišmiša ima zajedničke korijene na molekularnoj razini.

Najbrži svjetski maratonac Haile Gebrselassie, jednom prilikom je rekao kako je na početku svoje trkačke karijere imao poteškoća pri nošenju športske obuće. Novo istraživanje je otkrilo najvjerojatniji uzrok navedenom problemu.

Najnovija studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences odbacuje teoriju kako je život nikao iz sistema samokatalitičkih molekula sa sposobnošću darwinske evolucije bez potrebe RNA ili DNA i njihovih replikacija.

Oko 8% ljudskog genetskog materijala dolazi od virusa a ne od naših predaka, tvrde japanski i američki istraživači. Istraživanje je zajedno s pratećim člankom objavljeno u časopisu Nature. Napisao ga je i proveo profesor biologije Cedric Feschotte s University of Texas u Arlingtonu.

Suptilni, ali stalni pritisci ljudske evolucije mogli bi objasniti prividan rast poremećaja kao što su autizam, autoimune bolesti i reproduktivni tumori, pišu znanstvenici u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Ekipa znanstvenika iz Teksasa i Brazila potvrdila je potpunu aseksualnost (odnosno nespolno razmnožavanje) jedne vrsta mrava - jedine vrste mrava na svijetu za koju se zna da više nema uopće muških primjeraka.