Hrvatska u Znanosti
Auto se uklapa u viziju budućnosti mnogih svjetskih proizvođača automobila jer će upravo pogon na struju biti glavno opredjeljenje
Komentara (9)
Hrvatska u Znanosti
Prvi hrvatski auto na struju kreće u prodaju 2011.
Prof. dr. Slobodan Vukičević: Lijekovi se neće odobravati bez dokaza koliko pomažu
Zasad postoje više od 32 genska markera za razne lijekove, a njihov broj raste iz godine u godinu.
Nova nagrada prof. Ivanu Đikiću
ZAGREB - Hrvatski znanstvenik prof. Ivan Đikić dobitnik je nagrade Deutscher Krebspreis 2010. koju dodjeljuje Njemačka udruga za tumore.
"Immunity" o mehanizmima nastajanja zloćudnih bolesti
Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Bojana Polića s Medicinskog fakulteta u Rijeci nedavno je objavila rad u uglednom znanstvenom časopisu Immunity. To je veliki uspjeh jer hrvatski znanstvenici koji žive i rade u domovini vrlo rijetko objavljuju radove u časopisima tako visokog ranga.
Hrvati otkrili lijek koji će produžiti živote bubrežnim bolesnicima
Nakon otkrića Azitromicina, odnosno antibiotika Sumamed, vodeća svjetska farmaceutska kompanija preuzima prava za razvoj novog lijeka hrvatskih znanstvenika.
Hrvatskim inovatorima pet zlatnih medalja u Bruxellesu
Hrvatski inovatori su u subotu na međunarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda INNOVA-EUREKA u Bruxellesu osvojili čak pet zlatnih medalja, od kojih dvije s posebnom pohvalom.
Iz Pule stižu "pametni lanci" za gume
Pulski inovator Saša Đorđević za novi tip lanaca protiv proklizavanja na snijegu nagrađen je na međunarodnom sajmu inovacija Inventika 2009 u Bukureštu zlatnom medaljom i posebnom nagradom Poljskog saveza inovatora i autora tehničkih unapređenja.
Dr. Ivan Đikić dobitnik prestižne nagrade Sir Hans Krebs
Dr. sc. Ivan Đikić, voditelj laboratorija Molekularne biologije tumora na MedILS-u, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Frankfurtu te direktor frankfurtskog Instituta za istraživanje života dobitnik je prestižne nagrade Sir Hans Krebs za 2009. godinu.
FESB-ovci izradili vozilo na vodikov pogon
Četvorokotač na pogon gorivnim člancima, koji koriste vodik kao gorivo, izrađen u Laboratoriju za nove termo-energetske tehnologije splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) bit će predstavljen na Međunarodnom sajmu SASO koji u Splitu počinje u srijedu.
Stranica 1 od 2
Svakog dana u svakom trenutku naš mozak je prisiljen procesuirati na tisuće različitih mirisnih tvari u svijetu koji nas okružuje. Kroz novu studiju o pčelama, znanstvenici s UQ´s Queensland Brain Institute otkrili su da mozak ima razvijenu sposobnost da izolira, zapamti i prisjeti se konkretnih mirisa.
Istraživači na Institutu za geodeziju i geofiziku na bečkom Tehnološkom sveučilištu (TU) istražuju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje.
Na dan kada je potonuo Titanic vladalo je junaštvo. Dok je brodski orkestar svirao umirujuću glazbu da bi smirio putnike, žene i djeca praćeni su do ograničenog broja čamaca za spašavanje, ostavljajući zdrave, mlade muškarce da potonu zajedno s brodom. Tri godine kasnije, potonuće Lusitanije, pogođene njemačkim torpedom, bila je sasvim druga priča.
Ne spavate dovoljno, spavate neredovito ili nemate kvalitetan san? To bi moglo smanjiti vašu sposobnost u borbi s oksidativnim stresom koji napada vaše zdravlje, smanjiti vaše motoričke i kognitivne funkcije, ubrzati starenje i definitivno skratiti trajanje vašeg života, pokazuje novo istraživanje. To je upravo tako ako vaš biološki sat radi na isti način kao i kod vinske mušice, Drosophile melanogaster. A vrlo vjerojatno je da radi.
Ogromni ledenjaci su česta pojava na Marsu ali, kako pokazuju nove radarske snimke NASA-ine svemirske letjelice, ako ih želite vidjeti, morat ćete kopati ispod površine. Ti skriveni depoziti zakopanog Marsovog leda prvi su puta potvrđeni prije dvije godine, ali nedavni skenovi crvenog planeta NASA-inim Mars Reconnaissance Orbiterom otkrivaju nove podatke o tome kako je led tamo nastao.
Raznovrsne klice u našem probavnom sustavu igraju veću ulogu za zdravlje čovjeka nego što se ranije mislilo, utječući na pretjeranu debljinu i sve ostale metaboličke funkcije. Desetinu ukupnih stanica u ljudskom tijelu čine mikrobi koji žive u našim tijelima i obavljaju mnogobrojne životno važne funkcije. Znanstvenici se koriste genetikom kako bi otkrili zašto su određeni mikrobi prisutni u ljudskom tijelu. Oni igraju tako veliku ulogu da će s vremenom utjecati na nas više nego sami geni.
William Harvey, otac moderne fiziologije, rođen je u Folkestoneu, u Kentu, Engleska, 1578. godine. Bio je najstariji sin farmera maloposjednika. Dok su petorica Harveyeve braće postala londonski trgovci, William je studirao umjetnost i medicinu na sveučilištu Cambridge, gdje je diplomirao 1597. godine. Medicinsku je diplomu dobio 1602. na obnovljenom fakultetu medicine u Padovi, gdje mu je učitelj bio Girolamo Fabrici. Vrativši se u London, Harvey je otvorio medicinsku praksu, koja će kasnije postati uspješna, u isto se vrijeme baveći medicinskim istraživanjem. Oženio se 1604. s Elizabeth Browne, kćerkom uglednog londonskog liječnika. Nisu imali djece.
