Svemirski vjetar koji se kreće 32 milijuna kmh!
NASA-in teleskop Chandra, koji promatra svemir u spektru rentgenskih zraka (X zrake), snimio je najbrži vjetar ikad zabilježen na rubovima crne rupe. Radi se o crnoj rupi veličine zvijezde IGR J17091, čija strahovito jaka gravitacija povlači plin iz obližnje zvijezde te formira vrući disk oko same crne rupe, a sukladno s njim nastaje i zvjezdani Više...
Pogledajte kako izgleda sunčani dan na Plutonu
Na temelju podataka Europskog južnog opservatorija (ESO-a) umjetnici su zamislili kako bi mogla izgledati površina Plutona i pomoću kompjutera izradili zanimljivu animaciju sunčanog dana na tom planetu. Pluton Više...
Otkriveni novi kometi C/2012 C1 – McNaught i C/2012 C2 – Breunjes
Početkom veljače, astronomi su u manje od 24 sata otkrili dvije nove komete, C/2012 C1 – McNaught i C/2012 C2 – Breunjes s komom dijametra (jezgrom) između jedne i pet arc minuta. Na slici vidite snimku Više...
Crna rupa u središtu Mliječne staze ‘guta’ asteroide
Najnovije snimke NASA-ina teleskopa Chandra pokazuju da divovska crna rupa u središtu naše galaksije ‘guta’ asteroide i pretvara ih u prah. ‘To bi moglo objasniti pojavu čestih ‘plamenova’, Više...
Predivna slika obližnje galaktike – Centaurus A
Nova snimka supermasivne crne rupe i njene moći. Jetovi i gejziri koje napaja centralna crna rupa u ovoj obližnjoj galaktici ostavlja nas bez daha. Ovaj snimak možemo zahvaliti APEX teleskopu iz Čilea i rengenskim Više...
Ova se stijena prije više od 50 milijuna godina kotrljala po Mjesecu!
Na Mjesecu nema baš puno akcije. Osim u slučaju kada dođu ljudi i naprave svoj ‘nered’, površina Mjeseca je gotovo pa ista kakva je bila i prije stotinu milijuna godina. Stijena s NASA-ine fotografije Više...
Pogledajte površinu Mjeseca očima astronauta i to u tri dimenzije
Ne, na naslovnoj fotografiji nije 3D slika Mjeseca. Ona vas očekuje na kraju ovog teksta. Autor joj je Jeffrey Ambroziak, koji je nezadovoljan NASA-inom tehnologijom privida tri dimenzije ustao i rekao: ‘Mogu Više...
Dekodiranje kozmoloških podataka može pomoći u shvaćanju neutrina i prilagođene gravitacije!
Snimka dubokih dijelova svemira koju je napravio teleskop Hubble. Najmoćniji teleskopi današnjice sakupljaju ogromnu količinu podataka sa najudaljenijih mjesta svemira- ali većina informacija je jednostavno Više...
Znate li da je Zemlja svaki dan sve lakša i lakša?
Prema izračunima dr. Chrisa Smitha i fizičara Davea Ansela sa Sveučilišta u Cambridgeu Zemlja godišnje na težini gubi čak 10.000 tona. Zbog gravitacije površina Zemlje godišnje privuče oko 40.000 Više...
Nova Zemlja nam je u susjedstvu i ima ne jedno, ne dva, već tri Sunca!
GJ 667Cc je u sredini nastanjivog pojasa. Znanstvenici stoga pretpostavljaju da nije prehladno ni pretoplo za postojanje tekuće vode, ako vodu uopće ima. Bilo kako bilo, ovaj nam je planet u neposrednoj blizini, Više...

