Istraživači na Institutu za geodeziju i geofiziku na bečkom Tehnološkom sveučilištu (TU) istražuju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje.

Čini se kako neke životinje idu na dijetu dok se druge debljaju. Moguće je kako su to posljedice reakcija na porast temperature zbog globalnih klimatskih promjena, nagađa prof. Yoram Yom—Tov s Tel Aviv University's Department of Zoology, koji je mjerio evoluiranje tjelesne veličine ptica i životinja u zonama gdje su klimatske promjene najekstremnije.

Preplašeni klimatskim promjenama i sve bržim iskorištavanjem zaliha nafte, ili jednostavno željni boljeg drugačijeg života za sebe i svoje obitelji, mnogi od nas se odlučuju na male promjene životnog stila. Netko ide na fakultet biciklom, netko drugi zamijenio je obične žarulje za štedne, netko treći reciklira sve svoje dnevne novine... Vjerojatno individualno svi bar malo radimo na podizanju vlastite ”zelenosti”.

Prije 30 do 40 milijuna godina travnate biljke su napravile nevjerojatan evolucijski skok. Reakcija na pad razine ugljičnog dioksida rezultirala je stvaranjem unutarnjeg mehanizma za koncentriranje CO2, koji funkcionira na principu ubrizgavanja goriva kod motora, a on je efikasnije vršio konverziju sunca i nutrijenata u energiju. Napredak trava C4 je nepobitan. One dominiraju u vrućim, tropskim klimama. Znanstvenici su prvobitno objasnili napredak C4 biljaka padom CO2.

Znanstvenici se brinu da bi zarobljeni metan u Arktičkom ledu (i drugdje), u jednom od katastrofičnih scenarija klimatskih promjena, mogao biti naglo ispušten u atmosferu kao posljedica globalnog zatopljenja. Ipak, metan je 72 puta jači staklenički plin od ugljičnog dioksida u vremenskom razdoblju od 20 godina.

Koliko stvarno znanstvenici razumiju utjecaj promjena u Zemljinoj orbiti na klimu i koliko su točne dugoročne procjene klimatskih trendova osnovanih na „razumijevanju“ tog fenomena? Da li je antropološki utjecaj uopće bitan? Novo istraživanje baca svijetlo sumnje na dosadašnja saznanja o utjecaju promjena u Zemljinoj orbiti na klimu i ulogu ljudskog faktora u njenim promjenama.

Izgaranje fosilnih goriva kao što su to ugljen i nafta otpušta ugljični dioksid koji remeti ravnotežu ugljičnih izotopa prirodno prisutnih u okolišu. Riječ je o efektu koji se od sada može osjetiti i u hrani, otkriva nedavno istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama.

Zemljina stratosfera je hladno i suho mjesto koje se nalazi iznad troposfere, donjeg djela atmosfere koji mi udišemo svakodnevno. Ta zona je karakterizirana jakom vjetrovima i ugošćava sve, od bakterija do letova na duge pruge. Jedini način da voda dopre do tog visinskog sloja 10 kilometara nad površinom zemlje je kada se digne s vlažnih tropskih krajeva, uzdižući se iznad troposfere preko zone poveznice poznatoj kao tropopauza.

NEW YORK - Kroz kišni prozor na putu prema Queensboro Bridgeu, Stuart Gaffin vidi crno, vodeno more propuštenih prilika. „Pogledaj sve to. Dodatnih 100 000 kvadratnih stopa!“ Gaffin, klimatolog na Columbia University's Center for Climate Systems Research, je na svom putu prema elektrani Con Edison. Njegov pogled s mosta je tmuran, ali ne samo zbog kiše. „Samo stoje tamo,“ kaže tužno. “Bezvrjedni crni krovovi.“

Gubitak vodenih staništa u jamama livada u regiji centralne Sjeverne Amerike zbog toplije i suše klime će se negativno odraziti na milijune vodenih životinja koje ovise o regiji za hranu, sklonište i podizanje mladih, prema istraživanju objavljenom 1. veljače u časopisu BioScience.