Britanski su znanstvenici konstruirali uređaj koji može čitati misli ljudi, objavili su u četvrtak otočni mediji.

Japanski telekomunikacijski stručnjaci rade na stvaranju elektroničkih senzora koji osim primanja signala iz ljudskoga mozga imaju i mogućnost slanja informacija u suprotnom smjeru.

Po prvi put je utvrđeno, da ljudi koji pate od kronične nesanice, imaju promijenjenu sivu tvar mozga. Kod njih je uočena smanjena gustoća sive tvari u područjima mozga koji su važni za procese donošenja odluka i opuštanje. Cilj provedenog istraživanja bio je pronaći uzroke nesanice te otkriti nove načine liječenja.

Dva španjolska psihologa i jedan njemački neurolog nedavno su pokazali da se dio mozga koji se aktivira kada osoba uči novu imenicu razlikuje od dijela koji se koristi za učenje glagola. Znanstvenici su se u istraživanju koristili slikama mozga snimljenim pomoću funkcionalne magnetske rezonancije, navedeno je u članku objavljenom ovog mjeseca u časopisu NeuroImage.

Inteligentni strojevi koji ne samo da samostalno misle, već imaju i sposobnost aktivnog učenja vizija su istraživača Zavoda za teorijsku znanost s Graz University of Technology. Oni već tri godine koordiniraju istraživačkim projektom Europske Unije, te planiraju organiziraju trodnevni sastanak znanstvenika u Grazu. Projekt nosi naziv "Brain-i-Nets" (mozak i mreže).

Svakog dana u svakom trenutku naš mozak je prisiljen procesuirati na tisuće različitih mirisnih tvari u svijetu koji nas okružuje. Kroz novu studiju o pčelama, znanstvenici s UQ´s Queensland Brain Institute otkrili su da mozak ima razvijenu sposobnost da izolira, zapamti i prisjeti se konkretnih mirisa.

Tim neurokirurga na Heidelberg University Hospital i psihijatara sa Central Institute of Mental Health (Mannheim) po prvi put je stimulacijom habenule uspješno tretirao pacijenta koji je obolijevao od teškog oblika depresije. Radi se 64 godine staroj ženi koja boluje od depresije od svoje 18 godine i kojoj do sada nisu pomogli ni lijekovi niti tretmani elektrokonvulzijom. Od trenutka uspješno izvenedene operacije pacijentica više ne pokazuje simptome bolesti.

Odgovor na ovo pitanje dali su profesori i studenti sa Sveučilišta u Pennsylvaniji: James Eberwine, Anup Sharma, Jai-Yoon Sul i Linda M. Callahan, doktorica znanosti sa Sveučilišnog medicinskog centra u Rochesteru objavivši svoja otkrića u PLoS One, internetskom časopisu.

Mozak u deficitu energije uspijeva funkcionirati na pouzdan i učinkovit način tijekom procesuiranja protoka senzornih informacija, sve zahvaljujući nečem što bi se moglo nazvati neuronski termostat koji regulira aktivnost vizualnog korteksa.

79-godišnja starica iz Sjeverne Karoline umrla je nakon srčanog udara izazvanog strahom. Zastrašujuća situacija može dovesti do smrtonosnih srčanih ritmova.