Nova istraživanja pokazuju da svako dijete u obitelji podjednako doprinosi oblikovanju osobnosti svoje braće i sestara. Redoslijed rođenja pritom ne igra ulogu, pa je utjecaj najmlađeg i najstarijeg djeteta podjednako važan.

Kada se stanice kreću u tijelu, one slijede kompleksan uzorak sličan onome koji amebe i bakterije koriste prilikom traženja hrane, otkrio je Vanderbiltov tim znanstvenika. Otkriće ima praktičnu vrijednost za razvoj lijekova - uključivanje ovog osnovnog ponašanja u računalne simulacije bioloških procesa koji uključuju migracije stanica, kao što su razvoj embrija, koštana pregradnja, zacjeljivanje rana, infekcije i rast tumora, trebalo bi poboljšati točnost kojom ti modeli mogu predvidjeti učinkovitost neprovjerenih terapija za povezane bolesti, kažu istraživači.

Matematički model, razvijen na Sveučilištu Purdue, može predvidjeti kompleksne uzorke signala. Mogao bi pomoći znanstvenicima u otkrivanju načina kako od matičnih stanica embrija nastaje tkivo. To saznanje bi se moglo iskoristiti u liječenju razvojnih poremećaja i nekih bolesti.

Jedan docent strojarstva na sveučilištu University of Connecticut predložio je novi način definiranja klasa i porodica geometrijskih kostura. Novi bi pristup trebao imati različite implikacije u mnogim industrijskim primjenama.

Na dan kada je potonuo Titanic vladalo je junaštvo. Dok je brodski orkestar svirao umirujuću glazbu da bi smirio putnike, žene i djeca praćeni su do ograničenog broja čamaca za spašavanje, ostavljajući zdrave, mlade muškarce da potonu zajedno s brodom. Tri godine kasnije, potonuće Lusitanije, pogođene njemačkim torpedom, bila je sasvim druga priča.

Materijali poput papira, boja i bioloških tkiva, neprozirni su zbog naizgled nasumičnog načina na koji se svjetlo rasipa u kontaktu s njima. Novi eksperiment proveden na Višoj školi za industrijsku fiziku i kemiju u Parizu (ESPCI) pokazuje kako je moguće (uz dobro poznavanje materijala) fokusirati svjetlo kroz neprozirne materijale te na taj način detektirati predmete koji se nalaze iza njih.

Rapamicin, lijek koji sprječava imunološki sustav da napada presađene organe, možda se može iskoristiti i u druge svrhe: u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Lijek je pomogao sposobnostima učenja i pamćenja kod miševa oboljelih od bolesti analogne Alzheimerovoj.

Jedno od važnijih pitanja s kojim se suočavaju znanstvenici danas je kako je počeo život. Na koji su način ne-živuće molekule stvorile preduvjete za nastanak prvih polimera koji su osigurali život?