Ogromni ledenjaci su česta pojava na Marsu ali, kako pokazuju nove radarske snimke NASA-ine svemirske letjelice, ako ih želite vidjeti, morat ćete kopati ispod površine. Ti skriveni depoziti zakopanog Marsovog leda prvi su puta potvrđeni prije dvije godine, ali nedavni skenovi crvenog planeta NASA-inim Mars Reconnaissance Orbiterom otkrivaju nove podatke o tome kako je led tamo nastao.

Jupiter je peti planet od Sunca i najveći od planeta unutar Sunčevog sustava. Njegova je masa otprilike jednaka težini 318 Zemlji, a promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog.

Dramatični 3D prikaz Marsa, baziran na terenskom modeliranju prema podacima dobivenim od NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera, prikazuje izbočine i udubljenja Mojave kratera.

Najnovije fotografije koje je snimio Hubbleov teleskop pokazuju da nekoć daleki planet, degradiran na status "patuljastog planeta" 2006. godine, mijenja boju a ledene površine na njemu mijenjaju položaj.

Prema istraživanju na Southwest Research Institute, razlike u broju i brzini udaraca kometa u Jupiterove velike mjesece Ganimed i Kalisto prije otprilike 3.8 milijardi godina mogu objasniti njihove drastično različite površine i stanja u unutrašnjosti. Istraživanje je objavljeno 24. siječnja 2010. u časopisu Nature Geoscience.

Spektakularne satelitske snimke sugeriraju kako je Mars bio dovoljno topao za postojanje jezera prije kojih 3 milijarde godina. Radi se o periodu za koji se dosad, na temelju istraživanja objavljenog u časopisu "Geology", smatralo kako je bio prehladan i presušan za održavanje tekuće vode na površini planeta.

Godine 2004., tim znanstvenika predvođen Dr. Ben Bussey-em s Johns Hopkins Sveučilišta pronašao je četiri područja na rubu Mjesečevog kratera Peary, širokog 73 km, koja ostaja osvjetljena tijekom cijelog lunarnog dana.

Sunce, središnja zvijezda našeg planetarnog sustava. Za život na Zemlji ima presudnu važnost, jer živim bićima pruža svjetlost, toplinu i energiju bez koje nebi bilo najvažnijeg procesa - procesa fotosinteze. No, ono neće vječno trajati!