Neuroznanost
Svakog dana u svakom trenutku naš mozak je prisiljen procesuirati na tisuće različitih mirisnih tvari u svijetu koji nas okružuje. Kroz novu studiju o pčelama, znanstvenici s UQ´s Queensland Brain Institute otkrili su da mozak ima razvijenu sposobnost da izolira, zapamti i prisjeti se konkretnih mirisa.
Pročitaj više »
Ekologija i Okoliš
Genetski inžinjering kuca šumama na vrata. Dok je praksa spajanja stranog DNA u žetvene biljke postala uobičajna, malo koja kompanija ili tim istraživača usudio se primijeniti genetski inžinjering na biljke koje doprinose kočoperenju ekonomije Sjedinjenih Država - stabla. No to će se brzo promijeniti. Industrijski giganti, International Paper Co. i MeadWestvaco Corp., planiraju izmijeniti plantaže šuma jugoistoka Sjedinjenih Država zamjenjivanjem domaćih vrsta s genetički modificiranim eukaliptusima, brzorastućeg australskog drva.
Pročitaj više »
Biologija
Jeste li ikada pozorno gledali lišće biljke i primjetili njihove različite veličine i oblike? Zašto su različiti? Što kontrolira veličinu i oblik svakog pojedinog lista? Vrlo malo se zna o kontroli razvoja veličine i oblika lista, te razumijevanje mehanizama iza, glavni je problem u biljnoj biologiji.
Pročitaj više »
Bakterije i Virusi
Nedavna znanstvena otkrića dala su naslutiti moguću povezanost između virusne infekcije, imunološkog sustava i smanjenog podnošenja glutena, bolesti poznate kao celijakija.
Pročitaj više »
Sunčev Sustav
Jupiter je peti planet od Sunca i najveći od planeta unutar Sunčevog sustava. Njegova je masa otprilike jednaka težini 318 Zemlji, a promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog.
Pročitaj više »
Biotehnologija
Raznovrsne klice u našem probavnom sustavu igraju veću ulogu za zdravlje čovjeka nego što se ranije mislilo, utječući na pretjeranu debljinu i sve ostale metaboličke funkcije. Desetinu ukupnih stanica u ljudskom tijelu čine mikrobi koji žive u našim tijelima i obavljaju mnogobrojne životno važne funkcije. Znanstvenici se koriste genetikom kako bi otkrili zašto su određeni mikrobi prisutni u ljudskom tijelu. Oni igraju tako veliku ulogu da će s vremenom utjecati na nas više nego sami geni.
Pročitaj više »
Životopisi Velikana
Erwin Schrödinger rođen je 12. kolovoza, 1887. u Beču. Bio je jedino dijete Rudolfa Schrödingera, oženjenog za kćer Alexandera Bauera, svog profesora kemije na tehničkom fakultetu u Beču.
Pročitaj više »