Buran – prvi sovjetski svemirski brod

Visitors at the 38th Paris International Air and Space Show at Le Bourget Airfield line up to tour a Soviet An-225 Mechta aircraft that is carrying the Space Shuttle Buran on its back.

Sovjeti su stvorili vlastiti svemirski brod, i nazvali ga Buran, koji je 1988. autonomno letio iz Baikonura na vrhu rakete pod imenom Energia. Buran je nažalost poletio samo jednom, jer je 1991. Sovjetski Savez bio nestabilan i politički i financijski.

Prototip Burana čuvan je u hangaru u Baikonuru, gdje je ostao sve do 2002. Tada se urušio krov istog hangara i navodno uništio prototip Burana.

Napetosti s lokalnim stanovništvom

Nesporazumi u Baikonuru 1992. i 1993. godine nakon sloma Sovjetskog Saveza, uključujući one nastale objavljivanjem izvještaja o problemima s hranom, grijanjem i društvenim objektima, doveli su izaslanstvo američkog kongresa do ideje da posjete područje u prosincu 1993. Međutim, situacija se stabilizirala otprilike godinu dana kasnije kada su Kazahstan i Rusi odlučili napraviti financijski dogovor, a ruska vlada je napravila izravne i radikalne intervencije u cijeloj situaciji.

Zemlje su imale neke sporove oko održavanja prostora i organizacije operacija Baikonura jer se u rujnu 2007. raketa Proton srušila u Kazahstanu, uzrokujući da vlada zabrani sve rakete Proton – kao i da od Rusije zatraže naknadu od 61 milijuna dolara.

Budući da Baikonur nema puno vode u blizini, raketa pada u pustinju koja ga okružuje u određenoj padnoj zoni definiranoj po samom prostoru lansiranja.

Godine 2013. New York Times je izvijestio da je oko 70 posto stanovnika Baikonura zapravo bilo kazahstanskog podrijetla. No, kad se Sovjetski Savez raspao, samo je jedna trećina stanovništva bila kazahstanska. Times je izvijestio da je Baikonur zaostao jer se zakup smatra privremenim, a postoje i etničke napetosti, kao i problemi s radom i drogom.

U lipnju 2017. unutar ruske organizacije koja je radila na Mashinostroyenia raketi umrla je radnica koja je pokušavala zaustaviti vatru u pustinji. Vatra je započela nakon što je u blizini pala ruska raketa Soyuz-2.1a, piše ruska tiskovna agencija TASS.

Nadalje, Kazahstan će morati potrošiti oko 245 milijuna dolara za nadogradnju infrastrukture. Ove dvije zemlje pokušavaju nastaviti partnerstvo u odnosu na nadolazeće rakete Soyuz 5 i Phoenix, za koje se izvješćuje da će započeti s radom i biti puštene 2022. i 2035. godine.

Rusija i Kazahstan imali su druge sporove oko Baikonura tijekom godina. To je uključivalo sporove koji su konačno i razdvojili zajednički prostor za pokretanje svemirske rakete Angara, kao i pitanja oko poreza, zdravlja i okoliša. Ipak, Rusija i Kazahstan vjerojatno će raditi zajedno barem dok se zakup ne završi. Ruski nadolazeći prijenos nekih Baikonurskih dijelova  u Kazahstanu učinit će dvije zemlje još više međuovisnima.

photo: wikipedia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

scroll to top