Grafiti otkriveni na Pompejima mogu promijeniti vremenski okvir erupcije Vezuva

Ovi grafiti, nedavno otkriveni na zidu kuće u Pompejima, upućuju na to da je planina Vezuv eruptirala u jesen 79. godine, a ne u kolovozu, kako su neki mislili.

Zid kuće u Pompejima, urešen grafitima, koji se obnavljao 79.godine može pomoći u rješavanju dugogodišnje tajne o tome kada  je točno planina Vezuv eruptirala, zakopavši rimsko naselje u pepeo.  Arheolozi i povjesničari ne sumnjaju u činjenicu da je Vezuv eruptirao i uništio Pompeje u 79. godini. No, još uvijek raspravljaju o dobu godine kada je vulkan eksplodirao.

Novootkriveni grafiti, napisani na latinskom, upućuju na to da su izrađeni na datum koji u našem kalendaru odgovara 17. listopadu. Ove oznake odnose se na neimenovanog pojedinca koji je previše uživao u hrani.

Grafiti ne spominju niti jedan datum, ali tekst je pronađen u dijelu kuće koja je podvrgnuta obnovi u trenutku pojave erupcije, napisao je tim arheologa koji su proveli istragu, u priopćenju objavljenom 16. listopada od strane Vladine agencije zadužene za arheološku i konzervatorsku djelatnost u Pompeju.

Arheolozi tvrde da je soba bila u obnavljanju jer je podna površina bila nepotpuna i na zidovima je bilo nedovršene  žbuke.  “Nadalje, budući da su grafiti napravljeni u krhkom i neuglednom drvenom ugljenu, koji nije mogao dugo trajati, vrlo je vjerojatno da može datirati do listopada 79. godine”, navodi se u priopćenju.

Dugogodišnja rasprava

Arheolozi i povjesničari dugo su raspravljali kada je zapravo planina Vezuv eruptirala i uništila Pompeje. Neke kopije pisma Plinija Mlađega (koji je živio oko 61. do 113. godine) i Tacitusa (rimskog povjesničara koji je živio od 56. do 120.) kažu da se erupcija dogodila na dan koji odgovara 24. kolovozu.  Međutim, više znanstvenih dokaza sugerira da se erupcija dogodila u jesen, a ne u kolovozu, i to mišljenje je potvrdio tim znanstvenika na čelu s Giuseppeom Rolandijem, profesorom znanosti sa Sveučilišta u Napulju, napisao je u članku objavljenom u časopisu u siječnju 2008.

 Na primjer, raspršivanje tefre, vrste otpada proizvedene vulkanskom erupcijom, blisko odgovara vjetrovnim uzorcima koji se oko Pompeja vide na jesen, a ne u kolovozu, izvijestio je Rolandijev tim.  Istraživači su također primijetili kako su organski nalazi na Pompejima pokazali da su usjevi koji se beru u jesen, kao što su grožđe i šipak, ubrani prije nego što je eruptirao Vezuv.

Njegov tim dodatno je primijetio da pronađeni novčić na Pompejima nosi natpis koji upućuje na to da novčić nije kovan prije rujna 79. godine. Istraživači su nadalje istaknuli da svi primjerci pisma Plinija ml. ne pokazuju datum 24. kolovoza, što znači da su ljudi koji su prepisivali Plinijeva pisma u davna vremena možda  pogriješili.

Razumijevanje bolesti

Pompeji, i ostale zajednice koje je uništio Vezuv, podsjetnik su na jednu točku u povijesti, kada su mnogi ljudi umrli odjednom od velike katastrofe. To znanstvenicima daje priliku da vide od kojih su bolesti ti ljudi bolovali i prije nego što su ubijeni u erupciji. Međutim, činjenica da li se erupcija dogodila u kolovozu ili u jesen, može imati veliku razliku u razumijevanju obrazaca bolesti, napisala je Kristina Killgrove, profesorica na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, u članku koji je nedavno napisala za Forbes.

“Budući da su mnoge bolesti sezonske ili barem dostignu vrhunac u određenim godišnjim dobima, kao što je sadašnja sezona gripe, razlika od dva mjeseca – od kraja ljeta do rane jeseni – nevjerojatno je važna istraživačima poput mene koji se bave analizom organskih ostataka “, napisao je Killgrove. Njezina istraživanja usredotočena su na ostatke ljudi koji su umrli kad je Vezuv uništio veliku rimsku vilu na mjestu Oplontis.

Na primjer, ako znanstvenici potvrde da se erupcija dogodila u jesen, a Killgrove pronađe veliku stopu određene bolesti u Oplontisu, tada može proučiti je li širenje bolesti imalo veze s jesenskom sezonom.

“Ovaj novi grafit neće promijeniti povijest, ali uvjerenija sam nego ikad da je rana jesen vrijeme koje trebam koristiti prilikom formuliranja hipoteza o interpretaciji podataka iz ljudskih ostataka skeleta”, dodala je Killgrove u svom članku.

scroll to top