Kako su drevni Kelti slavili pobjedu i kakve veze imaju balzamirane glave s tim

 

Drevni Kelti su se voljeli hvaliti svojim pobjedama i u tim osvajanjima su ekstremno uživali, sudeći po trofejima koje su skupljali.

Čini se da je njihovo slavlje nakon bitke uvijek išlo do krajnosti: imali su običaj objesiti odrezane glave neprijatelja oko vratova svojih konja i tako paradirati uokolo hvaleći se svojim trofejima. Nedavno su arheolozi u Francuskoj pronašli jezive dokaze ovih nagađanja – balzamirane, odrezane glave starije više od dvije tisuće godina. Drevni grčki i rimski tekstovi ukazivali su na ovu tradiciju Kelta na području Galije, što je danas područje Francuske i okolice.

Tekstovi su tvrdili da su Kelti odsijecali glave svojih neprijatelja nakon bitke i vješali ih oko vrata svojih konja dok su se vraćali kući noseći te trofeje. Skulpture koje prikazuju ovu keltsku tradiciju pronađene su u naselju iz željeznog doba zvanog Entremont, koje se nalazi u Provansi u južnoj Francuskoj. Pronađene skulpture potkrepljuju ove tvrdnje.

Dosadašnji zapisi također sugeriraju da su Kelti balzamirali ove odrezane glave kako bi ih vješali ispred svojih domova “kao trofeje kojim su povećavali svoj status i moć i zastrašivali svoje neprijatelje”, otkriva autor Réjane Roure, arheolog na Sveučilištu Paul Valéry u Montpellieru u Francuskoj. Istraživači su sada uspjeli dokazati da su te tvrdnje istinite, otkrivajući pojedinosti svojih otkrića 7. studenog u online časopisu “Journal of Archaeological Science“.

Znanstvenici su analizirali komade lubanja pronađenih u keltskom mjestu Le Cailar u južnoj Francuskoj, koje su arheolozi otkrili 2000. godine. Utvrđeno naselje iz željeznog doba – smješteno na malom brežuljku kod široke lagune povezane s rijekom Rhône – bila je luka za mediteranske trgovce. Od 2003. do 2013., znanstvenici su na tom mjestu iskopali oko 50 lubanja, razbijenih na oko 2500 komada. Lubanje su pronađene uz oružje i blizu onoga što je jednom možda predstavljalo vrata naselja.

Položaj i smještaj glava i oružja sugerira da su, nekoć davno, bili izloženi za gledanje na velikom otvorenom prostoru unutar mjesta, navode istraživači. Mjesto je naseljeno od 6. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća pr.Kr., nakon rimskog osvajanja Galije. Lubanje potječu iz 3.stoljeća pr.Kr., što je poznato po mnogim bitkama i ratovima diljem gotovo cijele zapadne Europe.

Znanstvenici su kemijski analizirali 11 fragmenata lubanje kako bi vidjeli imaju li tragove balzamiranja. Šest fragmenata imalo je tragove četinarske smole, zajedno sa molekulama koje su prisutne samo kada se smola bora grije na visokoj temperaturi. Ovo je prvi put da je kemijska analiza pronašla dokaze da su Kelti balzamirali glave tijekom željeznog doba, rekli su istraživači.

Buduća istraživanja bi mogla ići u smjeru otkrivanja jesu li ove glave balzamirane tijekom čitavog 3.st.pr.Kr., ili se ta praksa dogodila samo u kratkom vremenu tijekom tog stoljeća, rekao je Roure. “Također, postoje mnoge druge odrezane glave iz vremena željeznog doba Europe, pa bi bilo vrlo zanimljivo znati jesu li sve balzamirane”, rekao je.

Napretkom znanosti napreduju i postupci u povijesnim istraživanjima te postoji sve veća i veća šansa da će se ove informacije moći točnije odrediti, a tako ćemo moći saznati i više o tom povijesnom dobu.

scroll to top