Ledeni čovjek, star 5300 godina

Jednog proljetnog dana dogodio se nesretni slučaj s planinarom visoko u Alpama. Uhvaćen u iznenadnoj i kasnoj snježnoj oluji, te pretrpivši teške ozljede pri padu, niži čovjek u kasnim četrdesetim godinama umirao je u maloj udubini između stjenovitog usjeka i ubrzo je bio prekriven snijegom i ledom s obližnjeg ledenjaka. Tamo je ležao 5300 godina, dok ga nije otkrilo nekoliko njemačkih planinara. Njegovo truplo virilo je iz leda i bljuzge duž staze, u rujnu 1991. godine. Iako se u početku vjerovalo da je to nedavna žrtva planine, nalazište pokraj njegovog tijela ukazuje da je umro mnogo stoljeća ranije. Ledeni čovjek ili Otzy, kako je često nazivan, uskoro je postao arheološka znamenitost koja nam osigurava letimičan pogled na život za vrijeme bakrenog doba u Europi.

Prvo uporište da je ledeni čovjek star, dolazi od bakrene sjekire i malenog kremenog bodeža pronađenih pored tijela. Velika količina predmeta od drva, kože i lanenog platna-materijala koji se normalno ne pojavljuju na toj visini – pratila je tijelo. Datiranje pomoću radioaktivnog ugljika pokazalo je da je truplo staro oko 5300 godina, svrstavajući ga u bakreno doba. Nosio je luk od tise, kožni tobolac sa 14 strijela, obuću načinjenu od brezine kore i ruksak načinjen od lijeska i ariša. Njegova odjeća uključuje i kožne cipele ispunjene travom radi izolacije, kožne gamaše i krzneni omotač. Preko toga nosio je ogrtač načinjen od lana, dok je glavu održavao toplom pomoću kape od medvjeđe kože.

Ledeni čovjek imao je težak život. Dim logorske vatre ocrnio je njegova pluća, zubi su mu bili istrošeni, nekoliko rebara polomljeno, dok su mu nožni prsti bili stalno promrznuti. Udisao je arsen najvjerojatnije od taljenja bakra. Na leđima i nogama imao je misteriozne tetovaže. Njegovo posljednje jelo bila je mješavina kruha, povrća i mesa.

scroll to top