Ledeni tornjevi najpoznatijeg Jupiterovog mjeseca Europe

ledeni-tornjevi-europa PHOTO : Rambling Days

Prostor ekvatora Europe, poznatog Jupiterovog mjeseca koji se smatra potencijalnim mjestom za razvoj života i za koje se pretpostavlja da ispod svoje ledene površine sadrži ni manje ni više nego čitavi ocean, vjerojatno je ispunjen ledenim tornjevima visine do čak 15 metara – tvrdi jedna od novijih znanstvenih studija.

Ovaj nalaz je od velikog interesa za NASA-u, koja u bližoj budućnosti planira svemirsku misiju koja će pratiti znakove života putem satelita udaljenog 1.900 milja (3.100 kilometara) od Europe. Jasno je da se u ovom znanstvenom radu vrlo jasno sugerira da će ekvator Europe biti prepun visokih i oštrih stupova, i da bi bilo pametno unaprijed planirati da se tamo pošalje prikladno adaptirana letjelica koja će se moći spustiti na takvu površinu.“  Dan Hobley, poznati predavač sa Sveučilišta u Cardiffu, ovom je izjavom htio sugerirati da je najsigurnije mjesto za slijetanje istraživačkog broda što dalje od ekvatora Europe jer ova studija smatra da je tamo područje najvjerojatnije jako ispunjeno šiljatim ledenim stupovima.

Jeste li znali da ledeni tornjevi nastaju i na našem planetu?

I ovdje na Zemlji, u područjima sa posebno hladnim i suhim uvjetima, poput onih u čileanskim Andama, može doći do nastajanja ovih „zubatih“ ledenih kula nazvanih “penitente” ( što je španjolski izraz za “pokajnički&” ;). Kule su tako nazvane jer podsjećaju na skupine ljudi koji kleče za pokoru. Pokretačka snaga ovih veličanstvenih formacija u obliku neobičnih ledenih čunjeva je sublimacija, prijelaz materijala izravno od čvrstog u plinovito stanje.  Inicijalno glatke nakupine snijega sublimiraju na različitim točkama različitom brzinom, uzrokujući nastajanje malih jamica na nekim mjestima. Sunčeva svjetlost se odbija u ovim jamama, potičući još dublju sublimaciju i na kraju stvarajući duga polja sjajnih ledenih tornjeva.
Nema razloga vjerovati da je taj proces ograničen samo na naš planet. Doista, znanstvenici smatraju da je teren prepun oštrica koji je NASA-inom „New Horizons„ svemirskom letjelicom snimljen na Plutonu, zapravo isto teren prepun tornjeva načinjenih od zaleđenog metana.

Mjesec Europa može se pohvaliti divovskim “penitentima” i čini se dobrim terenom za stvaranje ovakvih ledenih vrtova; to je hladan, suhi prostor bez atmosfere, koji je posve prekriven ledom. Tako su Dan Hobley i njegove kolege izračunali stope sublimacije oko površine Jupiterovog mjeseca, a zatim ih usporedili sa stopama drugih erozijskih procesa. Ti procesi uključuju i bombardiranje meteoritima i mnogobrojnim nabijenim česticama koje dolaze sa Jupitera, sa njegovih snažnih radijacijskih područja.

Istraživači su utvrdili da je sublimacija dominantni čimbenik na ekvatorijalnoj Europi, regiji unutar 23 stupnja mjesečeva ekvatora. I ta je ista sublimacija vjerojatno razlog nastajanja ovih tornjeva. A ti tornjevi mogu biti stvarno veliki: na nekim područjima mogu biti visoki do 15 metara, sa razmakom od 7 metara, tvrde znanstvenici. Ovdje na Zemlji visine tornjeva se obično kreću od 1 do 5 m, što je puno manje. I to ima svoj razlog. Razlika u veličini je zapravo posljedica vremenskog faktora, rekao je Hobley. Europini tornjevi rastu puno sporije od Zemljinih, ali na Zemlji su tornjevi ograničeni na jednu ili dvije sezone životnog vijeka (dok se ljeti ne rastope ili dok ih ne zatrpa snijeg), dok oni na Europi samo rastu, okupani Suncem, ali na temperaturi od -300 °C što ih ustvari nikada ne topi. Opservacijom sa Zemlje također se došlo do potvrde mogućnosti postojanja ledenih tornjeva. Radarski valovi koji se emitiraju prema mjesecu Europi iz opservatorija na zemlji, kao npr. iz opservatorija u Portoriku, pokazuju znakove odskakanja valova sa višestrukih različitih površina na Mjesecu – rezultat
koji je Hobley opisao kao “;stvarno čudan”. Ljudi su to prije pokušali objasniti, ali ta su objašnjenja (po mom mišljenju) bila prilično oskudna. Ako sve bude išlo prema planu, već 2020. godine saznat ćemo postoje li ledeni stupovi ili ne, i to nakon pokretanja NASA-ine misije vrijedne 2 milijarde dolara, pod nazivom „Europa Clipper“, koja će kružiti oko Jupitera, ali će proučavati ocean pomoću više desetaka letjelica.
Clipper će istražiti ocean Europe i također izvidjeti potencijalne lokacije za slijetanje, te tražiti znakove života koji su dospjeli na površinu ili su vrlo blizu površine.
Znanstvenici smatraju da postoji velika količina interakcije između površine Europe i njenog podzemlja. Na primjer, Europina kora se sastoji od ledenih ploča, ali neke od njih su zaronjene ispod drugih u
neobičnom tektonskom međudjelovanju.

photo: Rambling Days

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

scroll to top