Lepenski Vir, najsloženije mezolitičkie zajednice u Europi

Photo: Wikipedija

Na obalama Dunava u Srbiji i susjednoj joj Rumunjskoj, prijevoj poznat kao Željezna vrata postao je nalazište brojnih naseobina lovaca i sakupljača koje datiraju između 7000 i 5600 g.pr.n.e. Najpoznatiji ( ali ne i najraniji) je Lepenski Vir koji se nalazi na obali Dunava u Srbiji, na maloj terasi iznad rijeke. Lepenski Vir otkriven je 1965. za vrijeme izgradnje brane hidrocentrale i iskapan je nekoliko godina pod vodstvom Dragoslava Srejovića. Iskopine su otkrile više kuća u nizovima, pa predstavljaju jednu od najsloženijih sjedilačkih mezolitičkih zajednica u Europi.

Izgrađene odjednakih oblika i dimenzija, malene kućice u Lepenskom Viru smještene su u obliku potkovice oko središnjeg otvorenog prostora. Kućice imaju usavršenu trapezoidnu osnovu s ognjištem iskopanim u sredini i obloženim kamenom škriljevcom. Grobovi stanovnika pronađeni su unutar i oko kuća. Zajedno s kućama, unutar(pored ognjišta) i izvan njih, nađeni su modelirani kameni oblutci, oko 60 cm visoki, koji se smatraju prvim svjetskim monumentalnim skulpturama.

Neki su modelirani s apstraktnim uzorcima valovitih linija, ali najupadljiviji su oni koji predstavljaju ljudsku glavu, a nađeni su ispred nekoliko kuća. Izgled tih skulptura, posebno ustiju, ima riblja obilježja i sugerira kompleksne naturalistički simbole. U mnogim kućnim ognjištima nađene su kosti šarana, jesetre i soma, te jelena i vepra koje su lovili na obližnjim obroncima.

Nekoliko stoljeća lovci i sakupljači iz Lepenskog Vira trgovali su sa zemljoradnicima koji su živjeli u blizini. Na kraju odustali od svog načina života i uključili se u zajednice susjednih zemljoradnika.

scroll to top