Piramide iz Gize kroz povijest

Prvo pravo “istraživanje” jedne piramide, Keopsove, datira međutim iz 820. godine, prema navodima arapskog povjesničara ali-Ma sada u njegovoj općoj povijesti, djelu u dvadeset svezaka od kojih je samo još jedan sačuvan u bečkoj Knjižnici. Te se godine prigodom posjeta piramidama kalif al- Ma mun uvjerio da se u njihovoj unutrašnjosti moralo čuvati blago pa je odlučio da će ga se dokopati pod svaku cijenu. U maštovitoj pripovjetki al-Ma sada kalifovi su radnici napravili rupu u građevini koristeći ocat, vatru i nekoliko poluga te su se probili do dna jednog okna u kojem se nalazio umivaonik pun zlatnih kovanica  čija je vrijednost bila jednaka svoti koju je kalif potrošio za obavljeni pothvat.

Domišljati pripovjedač hvali oštroumlje drevnih stanovnika koji su znali predvidjeti koliko će se potrošiti da bi se stiglo do te točke, a i pobrinuli su se ostavtiti točnu svotu!

Prema drugim autorima, al – Ma mun nije bio prvi koji je otvorio piramidu, nego njegov otac, kalif Harun – el – Rashud, protagonist Tisuću i jedne noći: o njemu se pripovjeda da je tek nakon nevjerojatnih muka konačno uspio ući u unutrašnjost građevine po kojoj su bila razbacana okna i podzemni rovovi i koji je stigao do jedne prostorije ” u obliku kocke” u čijem središtu pronašao mramorni lijes zatvoren pokrovom te naredio da se on ukloni: unutra je našao raspadnuti leš. Troškovi nastali zbog privođenja kraju te “ekspedicije” bili su toliko visoki da je kalif odredio da se piramide više ne otvaraju, što se zapravo i dogodilo. U 12.st. jedan je drugi arapski pisac napisao: “Govori se da je u al-Ma munovo vrijeme jedan muškarac onamo ušao ( u Keopsovu piramidu) i stigao do male prostorije u kojoj se nalazio kip muškarca u kamenu zelenom poput mlahita. Al- Ma mun je odino taj kip; on je imao pokrov koji je podignut i unutra je pronašao tijelo čovjeka odjevenog u zlatni oklop obložen kamenjem različitih vrsta.”

Prema tom istom izvoru, kalif je prokopao hodnik: prolazeći ga, stigao je do jedne prostorije  iz koje su se razdvajala dva smejra. U središtu je jedno okno vodilo u druge podzemne prostorije pune kostura i šišmiša, dok je jedan hodnik vodio prema gore. Priča o tome da je piramide otvorio al Ma mun sačuvana je u različitim djelima arapskih pisaca, zapravo suvremenika onih koji su navedeni, i sve pripovijesti, bez obzira na fantastičan kolorit kojim su obogaćene pojedine njezine verzije, ujednačene su u opisima detalja iskapanja rova prema želji kalifa i vijestima o pronalasku mumificiranog leša, prema nekima odjevenog u kraljevsko svečano ruho, a prema nekima raspadnutog i razodjevenog. Arheolozi su potom doista pronašli tragove tih oskrnuća, koja su u sljedećim stoljećima bila popraćena kontinuiranim pljačkama. Učestale pljačke su se odnosile na sadržaj piramida, kao i na kamenje kojim su one sagrađene, prema uobičajenoj praksi ponovnog korištenja materijala, tipičnoj za sva povijesna razdoblja.Kameni blokovi iz piramida zapravo su se ponovno koristili, počevši od godine 1200., za gradnju palača kalifa i zidina utvrde u Kairu. Te operacije ponovne upotrebe kamenja bile su toliko uspješne da se poslije određena pristojba kako bi se one mogle provesti.

scroll to top