Planeti

Photo: Youtube

 Sunce

Sunce se nalazi u centru sunčeva sustava. Sam oblik Sunca skoro je savršenog sferičnog oblika. Sam promjer Sunca je 1 392 000 km, oko 109 puta više od zemlje. Ima masu oko       2 × 1030 kg tj. oko 330 000 veću od zemljine. Masa Sunca tvori 99.86% ukupne mase sunčeva sustava. Vodik je glavna kemijska sastavnica Sunca i tvori ¾ sastava, dok helij tvori ostatak. Manje od 2% odlazi na na teže elemente (kisik, ugljik, željezo i dr.). Starost Sunca je oko 4.6 milijardi godina.

Merkur

Planet Merkur je najmanji planet. Nalazi se najbliže Suncu, a upravo ta blizina mu daje niz karakterističnih obilježja. Od Sunca je udaljen oko 0.387 AJ (astronomskih jedinica) ili 57 910 000 km. Kreće se vrlo eliptičnom orbitom, pa se udaljenost od Sunca mijenja između 46 i 70 milijuna km. Od svih planeta, Merkur ima najizraženiju eliptičnost orbite, kao i njen nagib u odnosu na ekliptiku (ravninu po kojoj Zemlja kruži oko Sunca). No u 19. stoljeću znanstvenici su primijetili još nešto zanimljivo. Položaj kada se Merkur nalazi najbliže Suncu (perihel), svakim prolaskom orbite se pomalo pomicao, time zakrećući cijelu orbitu planeta. Ovaj fenomen se naziva precesija perihela. Merkur, ima izuzetno slabu atmosferu. Zapravo, atmosfera mu je toliko rijetka (1015 puta rjeđa no Zemljina). Zbog slabe gravitacije (ovisne o maloj veličini planeta), te visokih temperatura (uvjetovanih blizinom Suncu), ne može dugo zadržati veće količine atmosfere te se ona neprestano raspršuje u svemir. Nedostatak atmosfere, kao i jako izražena eliptičnost putanje, uvjetuju velike temperaturne razlike. Temperatura obasjane površine doseže približno 740 K (oko 470 °C), dok su dijelovi planeta zaklonjeni od Sunca podložni padu temperature na otprilike 80 K (oko -190 °C), što je razlika od 660 stupnjeva. Merkurova jezgra se sastoji od relativno velike željezne jezgre (u usporedbi s veličinom jezgre Zemlje). Unutrašnjost se sastoji od 70% metala i 30% silikat.

Venera

Venera je drugi planet od Sunca. Udaljena je od Sunca 108 200 000 km ili 0.72 AJ. U usporedbi s putanjama većine drugih planeta, Venerina je putanja iznimno kružna sa ekscentricitetom manjim od 1%. Venerin promjer iznosi 12 102 km (95% Zemljinog), a masa joj je 4.869 × 1024 kg (80% Zemljine). Gravitacija na površini je 8.87 m/s2 (91% gravitacije na površini Zemlje). Venerina atmosfera se sastoji uglavnom od ugljik dioksida (96%) i dušika (3%) te je veoma gusta i zaslužna za površinske temperature čak veće od onih na Merkuru. Tlak na površini je oko 90 bara što je jednako tlaku na morskoj dubini oko 900 m.

 Zemlja

Zemlja je treći planet po udaljenosti od Sunca i najveći terestrički planet u Sunčevu sustavu. Planet Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike 4.6 milijardi godina. Zemlja je udaljena od Sunca 149.6 × 10^6 km. Njezin radijus na ekvatoru je 6 378.1 km do na polu on iznosi 6 371.0 km .

Mars

Mars je četvrti planet od Sunca. Mars je nazvan prema rimskom Bogu rata. Najčešće je nazivan „Crveni planet“ zbog toga što je oksid željeza u velikoj mjeri zastupljen na površini samog planeta. Mars ima tanku atmosferu kao i polarne kape. Najveća poznata planina u sunčevom sustavu nalazi se upravo na Marsu i naziva se Olimpus i visine je oko 27 km. Mars je udaljen 1.52 AJ ili 227.9 milijuna km od Sunca, ima promjer 6 792 km i masu         6.4219 × 1023 kg. Oko Marsa kruže dva mala prirodna satelita: Fobos i Deimos.

Jupiter

Jupiter je peti planet od Sunca i najveći planet u Sunčevu sustavu. Jupiter je udaljen 5.20 AJ ili 778 330 000 km od Sunca, ima promjer 142 984 km i masu 1.900 × 1027 kg. Do sada su pronađena 64 prirodna satelita (mjeseca) koji kruže oko Jupitera, a otkriveni su i planetarni prsteni. Jupiter je četvrto prividno najsjajnije nebesko tijelo, nakon Sunca, Mjeseca i Venere. Jupiter ima 2.5 puta veću masu od ukupne mase ostalih osam planeta u Sunčevom sustavu. Jupiterova atmosfera sastoji se od gustih slojeva oblaka čija visina seže do 1 000 kilometara. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji. Na vrhu atmosfere se nalaze crveni oblaci čiji sastav je mješavina leda i vode. Kristal amonij-hidrosulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima amonijakovog leda. Općenito se može reći da je atmosfera ovoga diva među planetima sunčeva sustava sastavljena od 75% vodika i 23% helija. Ostatak otpada na vodenu paru, metan, amonijak i slične kemijske spojeve.

Saturn

Saturn je šesti planet od Sunca i drugi planet po veličini poslije Jupitera. On je zapravo plinoviti div s radijusom oko 9 puta većim od zemljinog ali sa samo oko 1/8 prosječne gustoće usporedbi s zemljom. Saturn se sastoji od 9 prstenova koji se uglavnom sastoje od leda, a manje od kamenja i prašine. Sam Saturn se sastoji se od plinovitog omotača i jezgre koja je vjerojatno sastavljena od željeza i nikla. Saturn ima 62 poznata satelita ne računajući manje objekte. Titan je najveći saturnov mjesec.

Uran

Uran je sedmi planet Sunčevog sustava. Uran je udaljen 19.218 AJ ili 2 870 990 000 km od Sunca. Ima promjer 51 118 km (na ekvatoru) i masu 8.683 × 1025 kg. U orbiti oko Urana do sada je otkriveno 27 prirodnih satelita i 11 planetarnih prstenova. Uran je, kao i Jupiter, Saturn i Neptun, divovski plinoviti planet. Putanja mu je dvostruko veća od Saturnove, a potrebno mu je malo više od 84 godine da obiđe Sunce. Veličinom je sličan Neptunu, iako je dosta lakši od njega. Za razliku od ostalih plinovitih divova u Sunčevu sustavu, Uran ne pokazuje postojanje unutarnjeg izvora energije. To konkretno znaci da mu je temperatura gornjeg dijela oblaka slična Neptunovoj, samo što je on mnogo dalje od Sunca. Planet se sastoji uglavnom od vodika i helija, s primjesama vode, amonijaka i metana. Vjerojatno postoji silikatna jezgra planeta koja je okružena debelim slojem vode pomiješane sa plinovima i kristalima leda. Uran je neobičan po tome što je okrenut “na bok”, tj. os rotacije mu je nagnuta čak 98° u odnosu na putanju oko Sunca. Nagnuće je vjerojatno uzrokovano uzastopnim sudarima s manjim nebeskim tijelima.

Neptun

Neptun je osmi planet Sunčeva sustava. Posljednji planet u skupini plinovitih divova, ili takozvanoj Jovijanskoj skupini planeta, otkriven je 1846. godine, a opažački su ga otkrili astronomi berlinske zvjezdarnice (Johann Gottfried Galle i Heinrich d` Arrest). Neptun je otkriven zbog perturbacija orbite Urana. Odnosno vjerovalo se da na orbitu Urana utječe neko veće nebesko tijelo. Neptun je opažen i nekoliko puta prije nego što je prepoznat kao planet, tako je Galileo još 1613. godine (ne znajući da se radi o planetu) zabilježio njegov položaj. Neptun je veoma sličan Uranu. Ta sličnost se najviše očitava u veličini. Uran je od Neptuna veći za kojih tisuću kilometara što i nije puno ako znamo da Neptunov dijametar iznosi        49 528 km. Srednja gustoća planeta je svojstvena njegovoj skupini, mala u odnosu na terestričke, i iznosi 1.76 g/cm3. Neptun nije znatnije spljošten, čak što više mnogo manje u odnosu na svoju plinovitu braću, pa omjer između ekvatorskog i polarnog polumjera iznosi 0.01708. Po otklonu od osi rotacije nije poseban (i = 1.7716°). Ekscentricitet njegove stazi je od svih plinovitih divova najmanji, e = 0.010263. On je posljednji planet Sunčeva sustava i nalazi se na srednjoj udaljenosti od 29.9997 AJ, a za obilazak oko Sunca potrebne su mu 164.3135 god. Vrijeme jedne rotacije oko svoje osi iznosi 16.11 h. Kao planet Jovijanske skupine većinom je izgrađen od najlakših elemenata; vodika i helija

scroll to top