Tragovi stopala iz Laetolija

Photo: Fine Art America

  • Najstariji tragovi stopala dvonožnog hominide
  • Datirani u 3,8 – 3,6 milijuna godina u prošlost
  • Pronađeni u sjevernoj Tanzaniji 1978. – 79. godine
  • Otkriće obuhvaća tragove stopala ranih hominida i fosile
  • Tragovi stopala ponovno su zakopani zbog zaštite i nedostupni javnosti

Nakon što su Louis i Mary Leakey 1935.godine, te Ludwig Khol- Larsen 1938. – 39. godine na kratko posjetili nalazište Laetoli na sjeveru Tanzanije, intenzivan rad pod vodstvom Mary Leakey, između 1974. i 1981. godine, doveo je do otkrića nekih 30 fosila ranih hominida i tragova hominida i životinja. Fosili ranih hominida dijelovali su australopiteka Australopithecusa afarensisa i datirani su tehnikom kalij argona oko 308 – 3,6 milijuna godina u prošlost.

Pronađena je i mlada lubanja arhaičnog Homo sapiensa, lubanja Ngaloba, stara otprilike 150 000 godina.

Dijelovi čuda skrivenih u Laetoliju prvi su put izašli na vidjelo 1976. godine, kada je Andrew Hill otkrio neobično dobro očuvane životinjske tragove koji su ostavljeni prije otprilike 3,6 milijuna godina u mokrom vulkanskom pepelu iz obližnjeg vulkana Sadimana. Tragovi su kasnije očvrsnuli i bili su zakopani sve dok ih nije otkrila nedavna erozija. Godine 1977., Peter Jones i Philip Leakey pronašli su još životinjskih tragova. Zatim je 1978. godine Paul Abell otkrio jedinstven dokaz o ponašanju ranih hominida u obliku 27 m dugačkog traga s više od 69 hominida tragova stopala dvaju ili triju pojedinaca koji su hodali jedan uz drugoga. Raspodijela težine,  kao i veličina i položaj velikog palca na tragovima, pokazuju da je 3,6 milijuna godina star austrlopitek hodao uspravno i koračao, umjesto da se “vuče” kao što to rade majmuni poput čimpanzi. Australopiteci su imali malen mozak i nisu izrađivali  kameno oruđe, pa tragovi iz Laetolija potvrđuju da je dvonožnost, a ne veći mozak i izrađivanje kamenog oruđa, bio pravi početak priče o ljudima.

scroll to top