Zanimljivosti o zvijezdama

Photo: pixabay

Koliko se zvijezda rađa svaki dan?

Radi se pretjeranom broju. Dok ste pročitali naslov ovoga članka (cirka 1 sekunda), nastalo je 4.800 zvijezda. U stvari, u jednome danu nastane 400 milijuna zvijezda u cijelome svemiru. Stoga svakih 0.0002 sekundi nastaje nova zvijezda. Znanstvenici su do ove brojke došli promatrajući našu galaksiju, u kojoj se svake godine, u prosjeku, rađaju 3 nove zvijezde. I to od plinova i prašina koje se spajaju u nebesko tijelo. Budući da u promatranom svemiru postoji 50 milijardi galaksija, a Mliječni se put klasificira kao galaksija srednje veličine, može se procijeniti da se svake godine u cijelom svemiru rodi nešto poput 150  milijardi zvijezda. Tako 400 milijuna zvijezda godišnje, čak i više od milijuna dnevno i 4800 u sekundi.

Kako nastaju zvijezde?

Zvijezde možemo definirati kao ogromne užarene mase vodika, ali kako zapravo nastaju zvijezde? Znanstvenici su od uvijek u potrazi za odgovorom na pitanje: Kako magnetizam, gravitacijske i ostale sile utječu na materiju tako da se stvaraju nevjerojatna nebeska tijela. Međutim, kako možemo svjedočiti ovim događajima iz samo jedne perspektive, imamo tek grubu predodžbu o tome kako ti oblaci materije stvaraju zvijezdu. Zahvaljujući zapažanjima svemirskog teleskopa Herschel Europske svemirske agencije, skupina istraživača je čak uspjela osmisliti 3d raprezentaciju tog fenomena. Zvijezde nastaju iz ogromnih oblaka sastavljenih od plinova i prašine. Zapravo, život zvijezde nastaje kada se takvi oblaci stisnu u gustu masu vodika jer se čestice unutar njega privlače. Ta materija na sebe privlači još čestica dok god se ne dogodi takozvani gravitacijski kolaps. Središnji dio zvijezde se povećava i istovremeno raste temperatura u samoj zvijezdi: nastaje protozvijezda. Takve tvorevine kasnije postaju prave zvijezde kao rezultat sudaranja čestica plina i prašine. Zanimljiva je činjenica da se ne mora nužno cijeli oblak pretvoriti u zvijezdu, već određeni dio može postati komet ili asteorid ili čak ostati oblak prašine.

Kada zvijezda dostigne određenu temperaturu, aktivira se reakcija termonuklearne fuzije, dakle vodik se pretvara u helij – te nastaje zvijezda.

Zvijezda također može postati supernova: nastaje kada već formirana zvijezda na sebe privlači okolni materijal svojom gravitacijskom silom. Uloga supernove je zapravo raspodjela materije u svemiru. Da bi nastala, zvijezda mora imati veliku masu, barem 8 puta više od Sunca.

Da li je moguće kupiti zvijezdu?

Darivanje zvijezda postaje sve raširenije, a vrlo je originalno. Jeste li ikada razmišljali da poklonite zvijezdu voljenoj osobi ili bliskom prijatelju? Razne su Internet stranice koje nude ovu uslugu. Međutim, nije moguće službeno steći vlasništvo zvijezde. Međunarodna astronomska unija je organizacija koja je odgovorna za imenovanje nebeskih objekata i ne primaju nikakve prijedloge za ime, čak ni od astronoma. Postoje Internet stranica na kojima možete kupiti zvijezdu i steći certifikat, ali ime te zvijezde nije službeno i neće se koristiti u astronomiji. Zapravo, tvrtke koje prodaju zvijezde niti ne komuniciraju o tome sa astronomima. Također, često se radi o jedva vidljivim zvijezdama.

Većina ljudi u astronomiji smatra kako je kupnja zvijezde jedna velika prevara. Čak je 1998. odjel za zaštitu potrošača iz New Yorka kaznio velikim novčanim iznosom jednu tvrtku koja se bavila prodajom zvijezda. Smatralo se da je riječ o nepoštenoj trgovačkoj praksi. U svakom slučaju, žao nam je da vas moramo razočarati. Međutim, mnogi ljudi doista vjeruju da je taj postupak službeni, a onda se kasnije ljute kada saznaju da se ime koje su dali niti ne koristi u astronomiji.

Kako zvijezde dobivaju ime?

Većina je zvijezda dobilo ime po uzoru na razne likove iz mitologije različitih kultura. Mnogi od njih (poput planeta) imaju različite nazive, ovisno o tome gdje se nalaze u svemiru. Često su ih u pretpovijesti imenovali naši preci koji su zurili u zvijezde pokušavajući pronaći obrasce i priče u onome što su vidjeli (tu su i nazivi za vidljive planete i konstelacije).

Moderni astronomi daju zvijezdama nove nazive kako bi ih lakše pratili. Najsjajnija zvijezda u konstelaciji uvijek dobiva ime Alfa a ostale dobivaju sljedeća imena grčke abecede.

Najveća zvijezda Mliječnog puta

Naše Sunce je ogromno, ali u usporedbi s drugim zvijezdama u našoj galaksiji, zapravo je vrlo maleno i beznačajno. Najveća zvijezda, do sada otkrivena je UY Scuti. Otkrio ju je tim njemačkih astronoma iz Bonna. Smještena je u konstelaciji Scutum. Trenutno se smatra najvećom zvijezdom. Prema nekim procjenama, UY Scuti je 5 milijardi puta veći od Sunca.

Sunce nam je najbliža zvijezda

Sunce je poput elektrane koja pokreće gotovo sve na Zemlji. Jednostavno rečeno, život na Zemlji bio bi nemoguć bez prisutnosti Sunca. Vrlo je fascinantno da naše sunce predstavlja najčešći tip zvijezda.

Nemoguće je  vidjeti milijune zvijezda na nebu

Čak i na tamnoj noći! Jednostavno nema dovoljno zvijezda koje su dovoljno svijetle i dovoljno blizu da ih vidimo. Najviše zvijezda koliko bi osoba mogla vidjeti u jednoj noći je 2.000 do 2.500. Međutim, ta bi osoba trebala imati iznimno dobar vid i gledati noćno nebo na iznimno čistoj noći, bez svjetla s Mjeseca ili bilo kojeg drugog izvora.

Trebalo bi vam 70.000 godina da dostignete najbližu zvijezdu

Osim sunca, Proxima Centauri je najbliža zvijezda Zemlji. Iako, možda “blizu” nije prava riječ, budući da je ta zvijezda smještena nevjerojatnih 4,2 svjetlosnih godina od nas. Drugim riječima, svjetlost koju emitira ova zvijezda, dođe do zemlje za 4 godine. Čak i najbrža svemirska letjelica ikada pokrenuta s Zemlje trebala bi nevjerojatnih 35.000 (nekih 70.000) godina da dođe do Proxima Centaurija. Dakle, premda je svemirsko putovanje stvarnost, putovanje prema zvijezdama je nemoguće.

Zvijezde su važne u religiji i navigaciji

 Kroz ljudsku povijest, zvijezde su imale vrlo važne uloge. One su stvorile važan dio vjerskih praksi. One se grupiraju u zviježđa i koriste se u astrologiji u obliku znakova. Osim toga, prije izuma modernijih navigacijskih alata zvijezde su bile važan dio navigacijskog sustav za rane istraživače koji putuju diljem mora i kontinenata. Međutim i danas je važno znanje o zvijezdama za pomorce. Astronomska navigacija je znanost određivanja pozicije broda pomoću nebeskih tijela.

 

scroll to top